Pišem vam u nadi da će ovo moje iznošenje problema potaknuti barem neku pozitivnu promjenu u našem gradu.

Rijeka je u prošlosti bila važna i bogata luka, industrija je cvjetala a u nasljestvo smo dobili mnogobrojne predivne stare zgrade, koje je gradila Austro-Ugarska Monarhija. Te zgrade su spomenici kulture, nešto čime bi se svaki grad trebao ponositi, ali one nažalost (većinom) potpuno propadaju i dosad nijedna vlast nije pokazala interes da se to promijeni, i djeluje kao da nikome, ni građanima Rijeke a ni gradskoj vlasti nije stalo do kulturne baštine ovoga grada. Skoro svaka stara zgrada u gradu je zapuštena, osim u strogom centru grada gdje je malo bolja situacija. Za primjer prilažem nekoliko fotografija koje sam slikala danas kada sam išla pješice iz grada i slikala potez od gradske tržnice prema Piramidi – jedan od možda najzapuštenijih dijelova grada iako ni približno jedini. Prizori, stvarno ne ugodni oku, stare, predivne, potpuno sive, zapuštene zgrade, išarane grafitima na svakom koraku, fasade koje se odranjaju… Dojam koji takva predgrađa ostavljaju su siromaštvo, bijeda, bezperspektivnost, i potpuna nebriga.

Naravno da obnova i rekonstrukcija tih zgrada košta i teško će se nešto promijeniti preko noći. No već i samo farbanje fasada doprinjelo bi puno boljem estetskom dojmu. Ne znam je li se pokušalo pridobiti sredstva za obnovu i rekonstrukciju starih zgrada iz fondova Europske Unije. Rijeka je bila i prijestolnica kulture, čudi me kako se nije o tome mislilo. I pitanje je na šta su onda išli novci, a da je toliko važnije od obnove grada (neke zgrade doslovno izgledaju kao da su bile u ratu). Izuzetak su neke zgrade i to je zaista pohvalno (Dječja kuća, Gradska knjižnica, Željeznički kolodvor, itd.), ali ostale propadaju i ne izgleda da će ikada doći na red za obnovu. Trebalo bi također razviti neku strategiju i politiku u vezi kažnjavanja šaranja po zgradama, uvesti strože kazne, nadzorne kamere, policijski nadzor u večernjim satima, kako bi se smanjio taj problem. Postoje zapadne zemlje (npr. Švicarska) koje se s tim uspješno bore i njihov primjer bi trebalo istražiti i slijediti. Također bi se mogli ugledati na susjednu Opatiju npr.

Drugi veliki problem u gradu je čistoća. Rijeka je jako prljav grad. Zašto je to tako ne znam, ali primjećujem da nema neke inicijative da se to promijeni, a ni volje dobrog dijela građana.

Smatram da bi se gradska vlast trebala aktivno brinuti o riješavanju tog problema, te bi se građane trebalo konstantno educirati o važnosti održavanja higijene vlastitog okoliša. U Zadru sam npr. prije mnogo godina vidjela da na svim kontejnerima piše “Zadar je lijep koliko je čist”. Možda se čini kao mala stvar, ali ako stoji posvuda možda se svijest pojedinaca može promijeniti. Također se može uložiti u promidžbeni materijal (na radiju, televiziji, internetu npr.) U Splitu sam također nešto slično vidjela nedavno, na kanti za smeće pisalo je nešto u stilu “Ja pridonosim urednosti svoga grada” (parafraziram jer se ne mogu sjetiti točne rečenice). Zanimljivo je jer potiče svakoga na razmišljanje i preuzimanje odgovornosti umjesto da se uvijek okrivljuje nekog drugog i prebacuje odgovornost. Također, novčane kazne onima koje se uhvati da ostavljaju smeće izvan baja, bacaju otpatke gdje im za to nije mjesto, povećati možda broj kanti ili redovitije ih prazniti.

Treće, parkiranje vozila odmah uz pješački prijelaz tako da se pješaka vidi tek kad on zakorači na kolnik što je vrlo opasno, naročito ako cestu prelaze djeca. Gdje je policija, komunalni redari, pauk? Kako riješiti taj problem?

Marina_51000 / 02.12.2024.

Poštovana,

u Odsjeku za komunalno redarstvo navode kako je točno da je Rijeka, a posebice njen središnji dio, poznat po vrijednim secesijskim građevinama koje i jesu spomenici kulture te se obnavljaju prema posebnim propisima i u izvornom obliku. To pak vandale, nažalost, ne sprječava da ih išaraju i iscrtaju, a kako to najčešće rade u noćnim satima, teško je očekivati da će počinitelji biti zatečeni u prekršaju. Nedozvoljeno grafitiranje oblik je vandalizma, odnosno namjernog čina koji uzrokuje oštećenje ili uništavanje površine javne namjene i urbane opreme. S ciljem sprječavanja vandalskog ponašanja Grad Rijeka je, krajem 2019. godine, pokrenuo Akcijski plan za sprječavanje vandalizma i njime su utvrđene mjere i aktivnosti koje se odnose na sprječavanje vandalizma na gradskom području. Akcijskim su planom propisane preventivne mjere, odnosno pojačavanje javne rasvjete i postave video nadzora na površini javne namjene gdje je učestala pojava vandalizma, pojačan obilazak mjesnih odbora od strane komunalnih redara i tajnika mjesnih odbora, provedba raznih informativnih i edukacijskih aktivnosti, s ciljem ukazivanja na štetnost vandalizma, ustroj i kontinuirano vođenje baze podataka o vandalizmu na temelju koje će se pratiti dinamika učestalosti pojavljivanja i uklanjanja posljedica vandalizma te planirati buduće aktivnosti, uvođenje obveze premazivanja pročelja koja se obnavljaju uz sufinanciranje iz gradskog proračuna zaštitnim premazom do tri metra visine, uz davanje preporuke suvlasnicima višestambenih zgrada da učine isto.

Što se represivnih mjera tiče, prema Odluci o komunalnom redu zabranjeno je uništavati, oštećivati te šarati po urbanoj opremi i vanjskim dijelovima zgrada, ili ih na drugi način prljati i nagrđivati te je propisana novčana kazna u iznosu od 132,72 eura za fizičku osobu, počinitelja prekršaja. Također, Kaznenim zakonom propisana je kazna zatvora do dvije godine za onoga tko ošteti, uništi, izobliči ili učini neuporabljivom tuđu stvar i onoga tko crtežima ili natpisima neovlašteno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina, a ukoliko počinitelj to učini iz niskih pobuda, ili je njime prouzročio znatnu štetu, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U slučajevima nedozvoljenog grafitiranja na imovini Grada, javnim površinama ili na zgradama komunalnih i trgovačkih društava te ustanova u vlasništvu, Grad organizira interventno uklanjanje grafita u što kraćem roku od prijave ili uočavanja grafita, odnosno u roku od 24 sata od obavijesti policijske uprave. U slučaju utvrđivanja počinitelja vandalskog čina, uklanjanje štetne posljedice obavlja se o njegovom trošku. Komunalno redarstvo odmah po uočavanju štete prouzročene vandalskim činom o tome obavještava nadležnu policijsku upravu, kako bi se poduzele mjere, radi otkrivanja počinitelja.

Što se tiče privatnih zgrada, vlasnik zgrade može protiv prekršitelja, ako se utvrdi njegov identitet, pokrenuti kazneni postupak zbog namjernog oštećivanja zgrade i istovremeno zahtijevati naknadu štete putem Suda. Ako se prekršitelj ne može utvrditi, što je vrlo čest slučaj, vlasnik zgrade na kojoj se nalaze grafiti obvezan je pročelje zgrade sanirati tj. ukloniti grafite.

Dakle, suvlasnici zgrade dužni su sanirati pročelje, odnosno ukloniti grafite te, ukoliko smatraju potrebnim, poduzeti mjere kako se ovakve situacije ne bi ponavljale. To se, prije svega, odnosi na obavještavanje Policije, radi pronalaska počinitelja, a također i poduzimanje mjera zaštite svoje nekretnine, primjerice ograđivanjem zgrade kako bi se time onemogućio pristup potencijalnim počiniteljima, postavljanjem sigurnosne kamere, radi njihovog lakšeg utvrđivanja ili na koncu, premazivanjem pročelja antigrafitnom bojom s koje se, u slučaju ponovnog iscrtavanja, grafiti uklanjaju ispiranjem te nema potrebe ponovno ličiti pročelje.
Vandalizam je izazov s kojim se urbane sredine susreću. Grad Rijeka nastoji putem Akcijskog plana za sprječavanje vandalizma podići svijest i ojačati komunikaciju između građana, gradskih službi i policije kako bi se olakšalo inače teško otkrivanje vandala. Cilj je zajedničkim djelovanjem podići svijest o obvezi čuvanja imovine te dugoročno spriječiti pojavu vandalizma, u što spada i nedozvoljeno grafitiranje. Građani mogu aktivno sudjelovati u suzbijaju vandalizma na način da sve nedozvoljene aktivnosti prijave na besplatni broj telefona Komunalnog redarstva 0800 51 00 ili putem, za te slučajeve otvorenu posebnu rubriku web servisa, „Gradsko oko“.

Što se tiče čistoće grada, i sami zaključujete da brojne probleme koje iznosite zapravo stvaraju nesavjesni i neodgovorni pojedinci koji niti u 21. stoljeću ne prihvaćaju da je postupanje s otpadom, a ujedno i sam odnos prema higijeni neposrednog susjedstva, zapravo zrcalo našega grada, odnosno svih nas. Razbacan otpad pored spremnika, otvoreni spremnici i njihovo prekopavanje, nepropisno odložen kućni otpad u rasutom obliku kao i, posljedično, neugodni mirisi koji nastaju uslijed ljetnih vrućina , urinom i fekalijama i ostalim nečistoćama zaprljane ulice, nogostupi i stubišta,… sa svim tim se Komunalno društvo Čistoća d.o.o. svakodnevno susreće, uklanjajući posljedice ovakvih drskih i nesavjesnih postupanja. To, na dnevnoj razini i mimo službenih programa, zahtijeva brojna pranja i čišćenja ulica, pražnjenja, održavanja i tretiranja spremnika, kao i uklanjanje zaista velikih količina nepropisno odloženog glomaznog otpada. Sve su to, složit ćete se, posljedice izbjegavanja bezbroj puta ponovljenih pravila ispravnog postupanja s otpadom koja su javno objavljivana u medijima, na brojnim lecima, internetu ili izravnoj komunikaciji s građanima. Ispravno ste zaključili, da je jako puno toga rezultat pomanjkanja kulture i kućnog odgoja, što se gradi godinama, te izostanka svijesti o zajedničkom dobru.

Program održavanja čistoće javno – prometnih površina određuje se na godišnjoj razini, ovisno o financijski raspoloživim sredstvima kojim se grad pokušava održavati čistim što je bolje moguće. U svakom slučaju uvijek iznova apelira se i na svijest građana. Kao što i sami primjećujete, problem nepropisnog odbacivanja otpada od strane građana, neovisno je li riječ o pravnim ili fizičkim osobama, ozbiljan je te gradske službe doista ulažu maksimalne napore da bi se on smanjio na najmanju moguću mjeru. Nažalost, i u Odsjeku za komunalno redarstvo slažu se s Vama da su počinitelji postali sve drskiji te su počeli otpad odlagati u bilo koje doba dana i noći. Razlog tomu, međutim, nije što službe, uključujući i Komunalno redarstvo, ne obavljaju svoj posao; baš naprotiv. Nažalost, omjer počinitelja ovih prekršaja u odnosu na broj službenika koji bi trebali biti u svakom trenutku prisutni na području cijeloga grada i zateći počinitelja u prekršaju nepropisnog odbacivanja otpada, jednostavno nije izjednačen. Tamo gdje su počinitelji utvrđeni komunalni redari poduzimaju propisane mjere u okviru svojih nadležnosti.

Prometni redari Grada Rijeke su tijekom ove godine izdali 1.751 mjera zbog parkiranja vozila na pješačkom prijelazu ili na udaljenosti manjoj od pet metara od prijelaza. Naravno, vrlo često smo svjedoci da su takva ponašanja posljedica nedostatka parkirnih mjesta, no na pojedinim kritičnim točkama takav oblik parkiranja je riješen trajnim tehničkim rješenjima, odnosno proširenjem nogostupa, postavom zaštitnih stupića ili zaštitnih ograda, poput mikro lokacija u Baštijanovoj ulici ili Ulici Kozala. Prometni redari će i nadalje redovito provoditi nadzor nad nepropisnim parkiranjem vozila, sukladno raspoloživim ljudskim i vremenskim resursima i to ne samo nad opisanim načinom parkiranja, već i nad drugim vrstama prekršaja, a posebice nad najtežim oblikom prekršaja nepropisnog parkiranja, točnije parkiranja vozila na mjestima rezerviranim za vozila osoba sa invaliditetom.

S poštovanjem, Gradska uprava.

Da prometni redari rade svoj posao, onda u Kvaternikovoj ne bi na pješačkom bili parkirani auti, ne bi bili parkirani na autobusnim stanicama, ne bi bili parkirani na nogostupu da djeca moraju po cesti ići u školu. Tako je svaki dan, posebno nakon 18 sati i ne vidim da je ijedna kazna ikome pala pa da je došlo do poboljšanja.
prometni redari, prošećite po cijeloj Kvaternikovoj, hvala.

Poštovani, 

Hvala puno na odgovoru.

Drago mi je pročitati da je od 2019. godine pokrenut “Akcijski plan za sprječavanje vandalizma”, no čini mi se da te akcije još nisu započele. Pohvalno jest da je to u planu, no nadam se da će se s time započeti čim prije. Kao što vidite na slikama koje sam priložila zasad nema zaštitnog premaza fasada do visine od 3m visine niti se uklanjaju posljedice vandalizma. Od 2019 je prošlo 5 godina, no veseli me da vam je to u planu, i nadam se na listi prioriteta.

Kazna u iznosu 132,73 eura za čin vandalizma je premala (po mom mišljenju) i neće spriječiti vandalizam. Strožna kazna od npr. 1000 eura mogla bi biti ozbiljnije shvaćena. Također, s obzirom da jednom išarana zgrada (zid, ograda, itd) takva ostaje i desetljećima nakon tog čina, radi se o zbilja ozbiljnoj šteti nanesenoj gradu. Kazne trebaju biti veće a o njihovoj primjeni bi se također moglo oglašavati u reklamnim spotovima i ostalim aktivnostima.

Drago mi je da komunalni redari naplaćuju kazne za parkiranje na pješačkim prijelazima, no u mnogim ulicama to je konstantan problem te bi se možda mogla pojačati njihova ophodnja. Navodim ulicu D. Gervaisa kao primjer.

Slažem se s mnogim mišljenjima iznijetim u vašem tekstu i nadam se da ćete se i dalje aktivno zalagati za rješavanje ovih problema, i da se oni neće jednostavno zanemariti.

Odgovorite