Priroda društva

To znači da
treba razgraditi društvene odnose i takvu poremećenu radnu svijest vratiti u
normalno stanje. Doduše, nije nužno vraćati se u socijalizam, ali uvesti radni
delikt, u ime kapitalizma sa ljudskim licem,  nešto je o čemu bi valjalo ozbiljno
porazmisliti.

Na prvi pogled možda
izgleda grubo, čak i brutalno marksistički, ali nastavimo li dalje ovako, za
pola stoljeća potpuno ćemo zakržljati – emotivno, mentalno i duhovno. Jer nema
se vremena rasti.

Zato jedini humanistički
izlaz iz ovog nazadujućeg stanja vidim u humanoj restrikciji prava na rad:
strogoj zabrani prenošenja radnih sati u slobodno vrijeme.

Isti zakon
trebalo bi primijeniti u gospodarstvu i obrazovanju, gdje su potrebe za
promjenom više nego očite. Puno se radi, a malo zarađuje; previše uči, a malo
razumije.

Na svu sreću
postoje u svijetu osviješteni menadžeri i prosvijetljeni učitelji koji su
svojim radnicima i učenicima ograničili obavezan rad i školsko učenje. Negdje
na šest, a negdje na četiri radna i nastavna sata – bez prekovremenih normi i
domaćih zadaća.

I, gle čuda.
Produktivnost je porasla, a ocijene se popravile – u apsolutnim vrijednostima i
u relativnom prosjeku.

Ali ova čudesa
treba implementirati u gradiva fakulteta, pa onda na niže, i zaostale dogme – koje
nas uče da je vrijeme novac, a ponavljanje majka znanja – proglasiti
praznovjerjem.

No ako se to
nekome čini teško ostvarivim, postoji i lakši, prirodniji put.  Dovoljno je samo dnevni raspored sati  prilagoditi hijerarhiji ljudskih potreba prema
teoriji Abrahama Maslowa:

  • Fiziološke potrebe – 6 sati spavanja
  • Potrebe za sigurnošću – 6 sati
    rada/učenja
  • Potreba za ljubavlju – 6 sati druženja
  • Potreba za poštovanjem i samo
    poštovanjem – 6 sati posvećenosti sebi
  • Potreba za samoostvarenjem – svih 24
    sata biti svoj

Ovo je u
biti sama esencija teorije i prakse  planske
ekonomije. Čista karma joga: Miran san i oslobođenje kroz rad – gospodarski,
kulturni i duhovni.

Suprotno
tome, tržišna ekonomija daje samo naglasak na radu (kao potrebi za ekonomskom
sigurnošću), a što se tiče ostalih potreba radnik se tijekom dana nema vremena
niti popiškit, a kamoli zadovoljit neke više motive rasta.  

A da se mi
ipak malo vratimo u rikverc?

Kalendar događanja

Izložba
  • 20.07. – 31.08.
  • (20:00)

IZLOŽBA: Titanic – Carpathia

Izložba Titanic – Carpathia prvi je put postavljena u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka 2012., uz obilježavanje 100. obljetnice potonuća parobroda Titanic....

Detaljnije

Koncert
  • 30.07.
  • (20:00)

Ex Yu slušaona na terasi

Azra, EKV, Haustor, Film, Bijelo Dugme, Parni Valjak, Idoli, Električni orgazam, Denis i Denis, Paraf, Termiti, Let 3, Grad ... i još puno toga....

Detaljnije

Predavanje
  • 30.07.
  • (19:00)

Radno čitanje: predavanje meteorologa Zorana Vakule u dvorištu Gradske knjižnice Rijeka

U Gradskoj knjižnici Rijeka dana 30. srpnja 2026. godine u 19 sati održat će se meteoknjiževni susret tijekom kojeg će Zoran Vakula predstaviti „Pretežno vedro“ – svoj prvi meteostrip – strip s anegdotama iz svijeta meteorolog...

Detaljnije

Izložba
  • 30.07. – 01.09.
  • (00:00)

Introspektiva: 65 godina znanja, ljudi i zajedništva

Jedinstveni vizualni projekt koji u 20 tematskih panela donosi pogled na ljude, trenutke i vrijednosti koje su oblikovale EFRI od njegova osnutka do danas....

Detaljnije

Predstava
  • 31.07.
  • (21:00)

Ljeto na Gradini: Enis Bešlagić – Da sam ja netko

Predstava "Da sam ja neko" Enisa Bešlagića održat će se u sklopu manifestacije "Ljeto na Gradini" 31. srpnja 2026. godine u Nugentovom parku s početkom u 21:00 sat....

Detaljnije

Modna revija
  • 28.08.
  • (20:30)

18. Riječke stepenice

18. Riječke stepenice, najveći modni događaj u Hrvatskoj, održati će se 28.kolovoza na stepenicama pored Grand hotela Bonavia u Rijeci....

Detaljnije