Riječ je o istraživanju koje se provodilo online na web stranici www.svejeok.hr i u kojem je anonimno i dobrovoljno sudjelovalo 313 ispitanika, isključivo mladih u dobi od 18 do 30 godina. Ispitivani su različiti indikatori mentalnog zdravlja, kao što su stres, otpornost na stres, depresivnost, anksioznost, socijalna podrška i slično.
Istraživanje je provedeno u organizaciji Grada Rijeke, Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb te Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
Iako je inicijativa pokrenuta u okviru Programa za mlade Grada Rijeke za razdoblje od 2018. do 2022. godine, primarna svrha istraživanja je učinkovitije planiranje aktivnosti Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb usmjerenih zaštiti mentalnog zdravlja mladih.
Nizak udio mladih sa psihičkim teškoćama
Istraživanje je pokazalo da udio mladih koji imaju određene psihičke teškoće te mladih koji nemaju dobre zaštitne mehanizme i osobine nije visok.
Na primjer, usamljeno je svega 2 % mladih, depresivno oko 7 %, anksiozno oko 5 % dok je pod stresom 12 % mladih Riječana. Njih manje od 1 % nezadovoljno je životom dok ih oko 12 % ima ispodprosječan optimizam.
Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da su mladi koji se bave sportom zadovoljni životom, optimističniji su te manje usamljeni, depresivni i anksiozni nego mladi koji se ne bave nikakvom slobodnom aktivnosti ili hobijem u slobodno vrijeme. Mladi koji se bave sportom otporniji su na stres od onih koji se bave nekim drugim slobodnim aktivnostima ili se ne bave ničim.
Međutim, mladi koji se bave sportom nešto su skloniji tjelesnoj i verbalnoj agresivnosti od onih koji se bave nekim drugim slobodnim aktivnostima ili se ne bave ničim.
Također, u odnosu na istraživanje mentalnog zdravlja kod mladih koje je provedeno prije desetak godina, ovo je istraživanje pokazalo statistički značajan porast razine usamljenosti te statistički značajno smanjenje razine doživljene socijalne podrške obitelji, prijatelja i kolega, kao i statistički značajno smanjenja razine optimizma kod mladih.
Preventivni programi zaštite mentalnog zdravlja trebaju početi čim ranije
Zaključak ovog istraživanja je da bi budući preventivni programi vezani uz mentalno zdravlje mladih trebali bi početi prije 18. godine života i posebice su važni za djevojke.
Ti preventivni programi kao i društvene intervencije trebali bi biti usmjereni na razvijanje i jačanje otpornosti na stres, optimizma, zadovoljstva životom, socijalne podrške kolega i prijatelja, te poticanje visokog obrazovanja ili zapošljavanja mladih, uključivanja mladih u sportske, umjetničke ili druge aktivnosti u slobodno vrijeme ili bavljenje hobijem, na pružanje podrške u održavanju tjelesnog zdravlja te općenito na podizanje materijalne i financijske moći obitelji i mladih građana.
Online prezentaciju najnovijeg istraživanja o mentalnom zdravlju mladih u Rijeci održala dr. sc. Kristina Dankić iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb za članove Županijskog stručnog vijeća nastavnika psihologije i stručnih suradnika psihologa u srednjim školama i učeničkim domovima Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, kao potencijalne suradnike Grada u prevenciji mentalnog zdravlja mladih.
Podijeli na društvenim mrežama