“Tek
tada možemo pretendirati da Hrvatska postane društvo znanja”, rekao je Josipović na predavanju koje je održao na
Filozofskom fakultetu u sklopu aktivnosti riječke Udruge za razvoj visokoga
školstva Universitas.

Ustvrdio je
da se pri uvođenju bolonjskog sustava dogodila anomalija jer tržište rada nije
prepoznalo institut prvostupnika te tako nije ostvaren jedan od osnovnih
ciljeva ovog sustava, a to je ubrzanje ulaska visokoobrazovanih u gospodarske
procese. Osim toga, često je nedovoljno jasna razlika između sveučilišnih i
stručnih studija, dodao je.

Ograničavajući
činitelji pri pokušaju povećanja broja visokoobrazovanih osoba u zemlji su
nedovoljan nastavni kadar visoke razine te nedostatak novca, kazao je Josipović. S druge strane, utvrđeno je da
postoji višak kapaciteta institucija visokog školstva za 24 posto u odnosu na
broj potencijalnih studenata. To govori o prekapacitiranosti, a to ovaj
proračun ne može podržavati, kazao je.

Josipović je upozorio
da se na taj način ne može ostvariti sustav besplatnog studiranja, istaknuvši
da se on zalaže da svi studenti koji redovno ispunjavaju svoje obveze mogu
studirati besplatno, a oni koji to ne čine da ne mogu računati na pomoć
društva.

Istaknuo je
nužnost snažnijeg povezivanja obrazovnih programa i tržišta rada, navevši da je
Hrvatska jedna od pet zemalja Europske unije koja nije izradila dugoročnu
prognozu tržišta rada, vrlo potrebnu studentima, ali i sveučilištima u
utvrđivanju nastavnih programa i upisnih kvota.

Ocijenio je
da se ideja autnomije sveučilišta u dobroj mjeri izgubila i to zbog tereta
financiranja u kriznom vremenu. Neka sveučilišta svjesno se profiliraju kao
ekstenzije državne uprave zbog sigurnosti iako vrijednost autonomije
sveučilišta vrijedi ulaska u rizik, istaknuo je.

Naglasio je
da se ne treba bojati privatnih inicijativa u visokom školstvu jer se time može
rasteretiti sustav. Ustvrdio je i da su u infrastrukturi sveučilišta
napravljeni bitni koraci, ali da je nužno to pratiti kvalitetom kadrova jer,
kako je rekao, duša sveučilišta nisu zgrade nego profesori i studenti.

Kalendar događanja

Predstava
  • 09.06. – 10.06.
  • (19:30)

„Kad zatvoriš oči“ Plesne udruge Ri DANCE

Predstava kroz ples, glazbu i scenski pokret donosi univerzalnu priču o odrastanju, samopouzdanju, prihvaćanju vlastitih nesavršenosti i hrabrosti da slijedimo svoje snove...

Detaljnije

Otvorenje instalacije
  • 11.06. – 14.06.
  • (18:00)

Ljeto u MMSU-u: Elisa Giardina Papa – She Flickered In and Out of History

Videoinstalacija koja istražuje geološku, mitološku i političku temporalnost Mediterana kroz priču o otoku koji je 1831. privremeno izronio između Tunisa i Sicilije...

Detaljnije

Književni susret
  • 11.06.
  • (18:00)

Radno čitanje: razgovor o knjizi “Plave kute idu na more”Ane Rajković Pejić

Kako i zašto smo počeli ići na more kao radnici otkriva ova odlična knjiga s čijom se autoricom družimo na novom susretu Radnog čitanja....

Detaljnije

Koncert
  • 13.06.
  • (20:30)

Poljski sastav Oczybaszki predstavlja projekt „Čudesna lađa. Razgovori Sjevera s Jugom“

Kroz glazbu, poeziju i vizualne projekcije poljski obiteljski sastav Oczybaszki istražuje bogatstvo narodnog stvaralaštva Hrvatske i okolnih krajeva....

Detaljnije

Koncert
  • 13.06.
  • (21:30)

Jonathan i Riječki simfonijski orkestar na Ljetnoj pozornici u Opatiji

Jedan od naših najljepših otvorenih koncertnih prostora 13. lipnja donosi nevjerojatnu fuziju moćnog orkestra i benda koji se ne boji pomicati vlastite glazbene granice...

Detaljnije

Izložba
  • 17.06. – 14.08.
  • (20:00)

“Riječani, Provjerite jeste li živi” – antiretrospektiva Vlaste Delimar u Galeriji Kortil

Izložba koja otvara širi projekt posvećen Delimarinom opusu u godini njezina sedamdesetog rođendana koji će se predstaviti i u Zagrebu, Splitu i Ljubljani...

Detaljnije