“Tek
tada možemo pretendirati da Hrvatska postane društvo znanja”, rekao je Josipović na predavanju koje je održao na
Filozofskom fakultetu u sklopu aktivnosti riječke Udruge za razvoj visokoga
školstva Universitas.

Ustvrdio je
da se pri uvođenju bolonjskog sustava dogodila anomalija jer tržište rada nije
prepoznalo institut prvostupnika te tako nije ostvaren jedan od osnovnih
ciljeva ovog sustava, a to je ubrzanje ulaska visokoobrazovanih u gospodarske
procese. Osim toga, često je nedovoljno jasna razlika između sveučilišnih i
stručnih studija, dodao je.

Ograničavajući
činitelji pri pokušaju povećanja broja visokoobrazovanih osoba u zemlji su
nedovoljan nastavni kadar visoke razine te nedostatak novca, kazao je Josipović. S druge strane, utvrđeno je da
postoji višak kapaciteta institucija visokog školstva za 24 posto u odnosu na
broj potencijalnih studenata. To govori o prekapacitiranosti, a to ovaj
proračun ne može podržavati, kazao je.

Josipović je upozorio
da se na taj način ne može ostvariti sustav besplatnog studiranja, istaknuvši
da se on zalaže da svi studenti koji redovno ispunjavaju svoje obveze mogu
studirati besplatno, a oni koji to ne čine da ne mogu računati na pomoć
društva.

Istaknuo je
nužnost snažnijeg povezivanja obrazovnih programa i tržišta rada, navevši da je
Hrvatska jedna od pet zemalja Europske unije koja nije izradila dugoročnu
prognozu tržišta rada, vrlo potrebnu studentima, ali i sveučilištima u
utvrđivanju nastavnih programa i upisnih kvota.

Ocijenio je
da se ideja autnomije sveučilišta u dobroj mjeri izgubila i to zbog tereta
financiranja u kriznom vremenu. Neka sveučilišta svjesno se profiliraju kao
ekstenzije državne uprave zbog sigurnosti iako vrijednost autonomije
sveučilišta vrijedi ulaska u rizik, istaknuo je.

Naglasio je
da se ne treba bojati privatnih inicijativa u visokom školstvu jer se time može
rasteretiti sustav. Ustvrdio je i da su u infrastrukturi sveučilišta
napravljeni bitni koraci, ali da je nužno to pratiti kvalitetom kadrova jer,
kako je rekao, duša sveučilišta nisu zgrade nego profesori i studenti.

Kalendar događanja

Izložba
  • 26.01. – 06.02.
  • (17:00)

Izložba radova novih članova riječkog HDLU-a

U Galeriji Juraj Klović predstavljaju se radovi osmero novoprimljenih članova riječke podružnice Hrvatskog društva likovnih umjetnika...

Detaljnije

Predstava
  • 27.01.
  • (19:30)

Premijera Mascagnijeve opere “Cavalleria rusticana”

„Cavalleriu rusticanu” na scenu donosi riječka Opera u režiji ljubimca svih ljubitelja opere Dražena Siriščevića, uz dirigentsko vodstvo Paola Bressana...

Detaljnije

Književni susret
  • 27.01.
  • (12:00)

Predstavljanje knjige „Mi, djevojčice iz Auschwitza“

“Mi, djevojčice iz Auschwitza” potresna je ispovijest sestara Andre i Tatiane Bucci, koje su kao djevojčice od četiri i šest godina iz Rijeke odvedene s obitelji u koncentracijski logor Auschwitz II – Birkenau...

Detaljnije

Projekcija
  • 29.01. – 31.01.
  • (19:00)

Premijera bosansko-hercegovačkog kandidata za Oscara “Quo vadis, Aida?”

Kandidat za Oscara Jasmile Žbanić "Quo vadis, Aida?" bavi se padom srebreničke enklave i tragičnim posljedicama koje su iza toga uslijedile...

Detaljnije

Izložba
  • 29.01.
  • (18:00)

Muzej grada Rijeke otvoren u Noći muzeja

Muzej grada Rijeke otvorit će za posjetitelje svoja dva izložbena prostora. Riječ je o Palači šećera u Krešimirovoj 28 i željezničkom skladištu na Trgu Žabica 4, gdje je postavljena izložba torpeda...

Detaljnije

Performans
  • 29.01.
  • (19:00)

Noć muzeja: Performans “(Ne) mrzimo baš sve?” u Galeriji Kortil

Performans se sastoji od projekcije video snimki razgovora s petero pripadnika različitih manjinskih skupina na lokacijama ispisanih govora mržnje...

Detaljnije