Pedeset godina od povijesna leta Jurija Gagarina

Let tada 27-godišnjeg Gagarina 12. travnja 1961. u trajanju od 108 minuta u
Rusiji se i dana smatra najvećim nacionalnim postignućem.

Gagarinov siguran povratak na Zemlju u središnjoj Rusiji, gdje je simbolički
dočekan s kruhom i mlijekom, osigurao mu je da živi ostatak života kao
legenda.

Stotine tisuća ljudi izašle su na ulice Moskve kada je objavljena vijest o
njegovom trijumfu koji je potvrdio nespornu nadmoć SSSR-a u svemirskoj utrci
koja je trajala još osam godina dok Amerikanci nisu došli na Mjesec.

Sovjetski vođa Nikita Hruščov iskoristio je propagandnu moć Gagrinovog
pothvata i poslao ga je u “misije mira” diljem svijeta gdje se, među ostalim,
sastao s britanskom kraljicom. “Ovo postignuće ilustrira genijalnost sovjetskog
naroda i velike snage socijalizma”, priopćio je Kremlj u to vrijeme.

Gagarin je poletio u 9.07 sati po moskovskom vremenu u letjelici Vostok 1 s
kozmodroma u Bajkonuru na jugu Kazahstana. Nije bilo odbrojavanja u kasnijem
američkom stilu, pa je Gagarin svoju spremnost trenutak prije lansiranja iskazao
je slavnim usklikom “Idemo!”. Puls mu je bio 150.

Lokacija lansiranja držana je u strogoj tajnosti. Gagarin se u Zemljinoj
orbiti nalazio na visini od 302 kilometra i putovao je brzinom od gotovo 29.000
kilometara na sat. Nakon pet minuta leta izgovorio je prvu rečenicu: “Vidim
Zemlju, veličanstvena je”.

Tadašnje vlasti unaprijed pripremile tri varijante priopćenja za javnost:
jednu za slučaj uspješnog završetka svemirske misije, a dvije za slučaj
neuspjeha. Dugo je držana u tajnosti i činjenica da se na povratku Gagarin
katapultirao te se padobranom spustio na tlo kod Saratova. SSSR je to skrivao
jer su pravila koja su tada bila na snazi u svijetu određivala da pilot mora
sletjeti u letjelici. Sletio je tri kilometra dalje od planiranog mjesta. Prvi
ljudi koji su ga sreli bili su stara seljanka i njezina unuka, koje je morao
uvjeravati da nije izvanzemaljac.

Iako je želio ponovno letjeti u svemir, želja mu se nije ostvarila. Pripremao
je sovjetske astronaute i vodio pokuse. Godine 1968., nedugo prije smrti,
Gagarin je završio inženjersko-pilotsku vojnu akademiju Žukovski dobivši zvanje
inženjera astronauta. Bavio se i teorijom astronautike.

Gagarin je potvrđen kao pilot samo četiri dana prije lansiranja, a taj ga je
izbor doveo do statusa zvijezde, dok je njegova rezerva German Titov, koji je
kasnije postao drugi sovjetski kozmonaut u svemiru, ostao relativno
nepoznat.

Gagarin je bacio u sjenu i Sergeja Pavloviča Koroljova, sovjetskog raketnog
inženjera i oca svemirskog programa SSSR-a 1950-ih i 1960-ih, tijekom svemirske
utrke između SSSR-a i SAD-a. Koroljov je po struci bio dizajner zrakoplova. Kao
jedna od žrtvi Staljinovih čistki iz 1938. godine, proveo je gotovo šest godina
po zatvorima, jedno vrijeme i u sibirskom gulagu. Nakon odsluženja kazne, postao
je raketni dizajner i ključna figura u sovjetskom svemirskom programu. Široj
javnosti je postao poznat tek godinama nakon smrti 1966., jer je SSSR njegov
identitet čuvao kao državnu tajnu.

Kada je Gagarin poginuo u njegovom džepu nađeni su vozačka dozvola, 40
rubalja i fotografija Koroljova.

Sovjetski kozmonaut i vojni pilot Jurij Gagarin rođen je 1934. godine u
seljačkoj obitelji u selu Kljušinu kod grada Gžatska u ruskoj regiji Smoljensku.
Gžatsk je 1968. preimenovan u Gagarin u čast svom tragično poginulom
najslavnijem stanovniku. Gagarin je poginuo je pri rutinskom letu u nesreći
zrakoplova MiG-a koja je najvjerojatnije bila povezana s atmosferskom sondom
koju je htio izbjeći, navodi se u arhivskim dokumentima objavljenim u petak.
Njegov pepeo pohranjen je u Kremaljskom zidu.

Gagarin se tijekom probnog leta zrakoplovom MiG-15 srušio sjeveroistočno od
Moskve 27. ožujka 1968. godine. Sovjetske vlasti su na spis o nesreći stavile
oznaku “državna tajna”. Čelnik kremaljskog arhiva Aleksandar Stjepanov je na
tiskovnoj konferenciji u petak napokon pročitao dokument s kojeg je skinuta
oznaka tajnosti o zaključcima istrage.

“Povjerenstvo je, istraživši okolnosti zrakoplovne nesreće i na temelju
nalaza istrage, zaključilo da je nesreću najvjerojatnije uzrokovala nagla
kretnja pilota kako bi izbjegao atmosfersku sondu”, pročitao je taj čelnik.
“Ili, što je manje vjerojatno, kako ne bi ušao u oblačni sloj”, dodao je.

O uzrocima pogibije ruskog državnog heroja nije se govorilo u vrijeme
Sovjetskog Saveza, što je potaknulo svakojake glasine, od urote KGB-a do
pretpostavke da je Gagarin bio nedovoljno uvježban, pa i da je bio pripit, ali
se vlasti nisu odvažile uskratiti mu dopuštenje za let.

Smrt Koroljova i dvije godine kasnije Gagarina poklopile su se s krajem
vodstva Sovjetskog Saveza u svemirskoj utrci koja je počela lansiranjem prvog
sovjetskog satelita Sputnjika 1 1957. godine. Uspjeh Sputnjika 1 zaprepastio je
SAD jer je pokazao američku inferionost u tom trenutku.

Bez njegovog poticaja, NASA možda nikada ne bi dospjela na Mjesec. Nešto više
od godinu dana nakon Gagarinove smrti, 20. srpnja 1969. američki astronaut Neil
Armstrong prvi je čovjek koji je kročio na Mjesec. Upamćena je njegova slavna
rečenica koju je izrekao kada je izašao na površinu Mjeseca: “Ovo je mali korak
za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo”.

Povodom 50. obljetnice svemirskog leta Jurija Gagarina napravljen je film
First Orbit koji rekonstruira svih 108 minuta leta. Ne postoje originalne snimke
iz kapsule Vostok 1 u kojoj se Gagarin nalazio, ali zato postoji audiosnimka
njegovih komentara. Njegov glas montiran je na odgovarajuće snimke onoga što je
Jurij Gagarin mogao vidjeti na svom letu oko Zemlje, koje je snimio talijanski
astronaut Paolo Nespoli na ISS-u. Nije ipak mogao napraviti posve vjernu kopiju
Gagarinova leta jer se ISS, iako je slijedio sličnu putanju leta, ne može toliko
približiti polovima kao Gagarinova kapsula.

“Kad spojite te snimke i uzbuđenje u njegovom glasu, to postaje stvarno
čudesno”, rekao je redatelj filma i povjesničar svemirskih letova Chris Riley za
BBC. Film bi trebao imati premijeru na YouTubeu 12. travnja.

Svijet i Rusija obilježit će ovu jubilarnu godišnjicu nizom događaja. Tako će
se u Rusiji održati koncerti, izložbe i sastanak čelnika četrdesetak stranih
svemirskih agencija u Kremlju. U sjedištu UN-a otvorena je izložba fotografija,
a u Londonu će biti postavljen Gagarinov kip.

Ovaj povijesni događaj obilježava i Hrvatska. U Tehničkom muzeju u Zagrebu
otvorena je izložba fotografija Jurija Gagarina koja je organizirana u suradnji s
ruskim veleposlanstvom u Zagrebu.