Stoti broj časopisa za kulturu i društvena zbivanja Hrvatskog primorja, kvarnerskih otoka i Gorskog kotara

Predsjednica Kluba Sušačana Tamara Morić kazala je da je
ovaj časopis počeo izlaziti 1993. godine kao glasilo Kluba a već od početka je
otvorio prostor za objavu tekstova o povijesti Rijeke i šire okolice,
znamenitim osobama, arhitekturi, urbanizmu, te drugim važnim i zanimljivim
temama. Prvi glavni urednik bio je Danko Pavešić, naslijedio ga je Mladen Urem
a od 1996. godine na mjestu glavnog urednika je Alen Čemeljić. Morić je
izrazila ponos što je udruga uspijeva izdavati ovaj časopis do danas, unatoč
nepovoljnim okolnostima za izdavaštvo i časopise.

“Sušačka revija” postala je prepoznatljiv i vrlo
čitan časopis. Želja nam je da njime doprinesemo jačanju i njegovanju
identiteta Rijeke i okolnog područja te civilizacijskih vrijednosti koje žive u
ovom kraju, kazala je.

Glavni urednik Alen Čemeljić istaknuo je da je “Sušačka
revija”, uz pomoć čitatelja suradnika, objavila niz vrlo interesantnih
podataka, neke i prvi put, poput priče o Robertu Bartiniju, konstruktoru
zrakoplova u Rusiji i jednom od pionira tamošnjeg svemirskog programa rođenom u
Rijeci, o Georgu von Trappu, po čijem životu je snimljen film “Moje
pjesme, moji snovi”, koji se školovao na riječkoj vojnopomorskoj
akademiji, a profesor mu je tamo bio Peter Salcher, koji je pomogao Ernstu
Machu dokazati postojanje zvučnog zida. Nadalje pisano je o izumiteljima
modernog tunolova i koćarenja, rodom iz ovih krajeva te je prvi put objavljen
podatak da je himna Hrvatske “Lijepa naša” napisana u Rijeci, kazao
je Čemeljić.

U stotom broju se nalazi razgovor s ravnateljem Muzeja
moderne i suvremene umjetnosti i umjetničkom ravnatelju projekta Europske
prijestolnice kulture 2020 u Rijeci Slavenom Toljem, sociologom i pjesnikom
Ivanom Rogićem Nehajevim, tu je tekst o povijesti riječkih industrijskih
dimnjaka i vizurama grada definiranih njima, znamenitim osobama iz obitelji
Marjanović, polijetalištu hidroaviona u Žurkovu kod Rijeke sredinom prošlog
stoljeća i još dvadesetak tema.

Čemeljić je posebno istaknuo inicijativu koja se obnavlja
ovim brojem, a to je bojenje pročelja zgrada u ulici Fiumara, uz obalu Mrtvog
kanala, u više veselih boja, po uzoru na Baltazargrad iz crtanog filma Profesor
Baltazar. Naime, autori crtanog filma tvrdili su da su inspiraciju za grad u
kojem živi Baltazar pronašli najviše u Rijeci.

“Sušačka revije” izlazi dvaput godišnje kao
dvobroj.

Kalendar događanja