Od samog
postanka vrste, u vječitoj težnji za novim znanjima o tajnama prirode, postojani
ljudski um pronalazi razne putove. Ali rijetki
su oni koji žive u trajnoj svjesnosti da je zajednički spoznajni diskurs
filozofije i znanosti potpuno istovjetan:
– Racionalnost
– Metodičnost
– Sustavnost
Pri tome je
važno podvući to da filozofija sadržajno obuhvaća sve znanosti. Praktična razlika
koja ih dijeli je metodološke prirode, prije svega u pristupu predmetu spoznaje
i racionalnom pokušaju tumačenja zbilje.
Neki se
vjerojatno neće složiti sa takvom površnom usporedbom, ali to u ovom trenutku
nije ni bitno. Cilj ove kolumne je naglasiti važnost trenutka u kome znanost
ponovo poprima smisao višeg razumijevanja istine – znanja koje budi u čovjeku nadu i smanjuje ljudsku patnju. Jer
znanstvena kemijska činjenica da je voda H2O ne igra u tome neku važnu ulogu.
No zanimljivo
je reći da je filozofija uvijek bila pratitelj znanosti, jer sve što je vrijedno
u njoj dali su nam briljantni umovi koji su želju za znanjem crpili u težnji za
spoznajom bitka.
Kvantna
fizika dala je tome i praktični smisao – spajanjem filozofijske teorije i
znanstvene prakse.
Najviše
zasluge u tome ima Vedanta. O vrijednosti ove filozofije dovoljno govori i sama
činjenica da Indologija postoji kao posebni znanstveni smjer i vrsta
studija na mnogim fakultetima širom
svijeta. A njezin utjecaj na kvantnu fiziku, bez imalo sumnje, ima apsolutnu
inicijalnu vrijednost.
Tome u
prilog spomenimo nekoliko eksplicitnih izjava uglednih pionira ovog područja, onih
čija se imena u potpisu kraljice znanosti bilježe sa štovanjem:
„Idem u Upanišade da postavljam pitanja“ (Niels Bohr)
„Kvantna teorija neće izgledati smiješno
ljudima koji čitaju Vedantu“
(Werner Heisenberg)
„Jedinstvo i nastavak Vedante se
odražava u jedinstvu i nastavku valne mehanike. Ovo je u potpunosti u skladu sa
konceptom Vedante da je Sve u jednom“
(Erwin
Schrödinger)
„Kada čitam Bhagavad-Gitu i usporedim
kako je Bog stvorio svemir sve ostalo izgleda tako suvišno“ (Albert Einstein)
„Vede su najveća privilegija ovog
vijeka“ (J. Robert Oppenheimer)
Trebalo bi nam
puno vremena da utjecaj ove drevne filozofije na razvoj kvantnih teorija
obradimo širinski i dubinski, zato svima koji o tome žele saznati više
preporučam da nastave čitanje na ovome linku, uz pohvalu autoru članka na umijeću i
trudu da izvore ideja i spoznajnu prirodu nekih važnih znanstvenih otkrića
rasvijetli u ovom kontekstu.
A ja se
ovoga časa (u predvečerje 22. kolovoza) svojim zbrčkanim mislima selim na
Rujevicu, gdje nogometna Rijeka traži svoju istinu – smisao života u Ligi
prvaka. Nije Vedanta, ali ima nešto i u toj filozofiji.
Podijeli na društvenim mrežama