Priroda društva

03.05.2013.

Globalni savez za slobodu sjemena

Autor: Davor Suhan

Život na udaru korporativnog kapitalizma sve više postaje neizdrživ. U takvom nesnošljivom okružju jedini način sigurnog preživljavanja je povratak majci prirodi, koja pruža besplatnu hranu i smještaj za sve žive vrste na ovoj predivnoj planeti Zemlji. Tako je, barem u Europi, izgledalo sve do jučer, no stvari se iznenada mijenjaju – Europska komisija upravo donosi uredbu sa nizom zakonskih regulativa koje život u prirodi reguliraju na način da u njoj više ne bi mogao preživjeti ni Tarzan.

Priroda društva, Davor Suhan

Kao i mnogi drugi europski zakoni i ovaj bi zasigurno prošao u tišini, da cijelu galamu nisu podigle mreže civilnog društva:

“Posljednjih dana EU javnost potresa afera sa novom regulativom o sjemenu koja je u pripremi….Nova regulativa direktno ugrožava očuvanje i unaprjeđenje genetske raznolikosti kultiviranog bilja i ugrožava prava potrošača i proizvođača na slobodan izbor sorata koje će sijati. …Donošenjem nove regulative u Hrvatskoj više neće vrijediti postojeći zakoni i pravilnici, nego ćemo, kao i ostale zemlje članice preuzeti novu regulativu.” – kaže su priopćenju udruge ZMAG.

Ova pravna smicalica, umotana u brigu za okoliš, nije samo europska civilizacijska stečevina; Sjedinjene američke države već imaju odnedavno usvojen zakon prema kojemu se sva briga o pojedinim biljnim kulturama izuzima iz nadležnosti federalnih sudova i predaje isključivo u nadležnost matične tehnokracije čiji inženjeri se bolje razumiju u kvalitetu biljnog sjemenja od pravnika, pa je i red da oni sami, valjda, odlučuju o tome što, gdje, kako i pod koji uvjetima se smije saditi.

Slična je situacija i drugdje. Novi Zeland je zabranio uzgoj hrane u vrtovima i distribuciju sjemenja bez prethodnog odobrenja vlasti, a gotovo ista nadzorna politika sprovodi se u zemljama trećeg svijeta.

Sve je to, dakako, u cilju unošenja reda u hranidbenom lancu koji se još od pojave prve amebe odvija van svake kontrole – glasi, otprilike, diplomatska finta kojom nadležni zakonodavci i političke elite brane razloge ovakvih odluka, iako je sasvim jasno da se iza svega krije interes multinacionalnih kompanija čiji je jedini cilj ovladati tržištem sjemena.

I dok su stanovnici Amerike, Australije, Azije i Afrike već osjetili posljedice ovakve politike, žitelji Europske unije tek se trebaju suočiti sa izazovom koji je pred njima. A kakve će ovo imati posljedice po naše krajeve mogli smo ovih dana pročitati gotovo u svim hrvatskim medijima:

“Novom će se uredbom poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih, rijetkih i autohtonih sorti –  koje nemaju gotovo nikakve šanse dobiti dozvolu za promet –  biti kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu!  Zahvaljujući uredbi Europske komisije, koja će vrijediti i u Hrvatskoj, autohtone sorte, koje su dosad bile izuzete iz europskih pravila, brzo će iščeznuti s trgovačkih polica. Oni koji ne budu postupali po uredbi bit će strogo kažnjeni, a oni koji budu poželjeli registrirati vlastito sjeme suočit će se s nepremostivim birokratskim preprekama, budući da predviđena regulacija registracije sjemenja diskriminira autohtone sorte u odnosu na industrijsko sjeme, čime se diskriminiraju mali proizvođači u odnosu na velike kompanije, zbog čega ekološke organizacije i upozoravaju na skori potpuni nestanak autohtonog sjemenja.” – piše Novi list.

Može li se ova sramotna zakonska regulativa ikako zaustaviti?

U konkretnom slučaju, ovu odluku treba ratificirati Europski parlament, ali ne treba gajiti veliku nadu da će ona biti odbijena. Ako kojim slučajem i ne bude usvojena u svibnju ove godine, biti će usvojena u svibnju slijedeće. To je naprosto provjereni obrazac po kojemu se usvajaju sve problematične odluke Europske komisije i ostalih nadnacionalnih političkih tijela.

Ali rješenje postoji na drugoj strani – kroz aktivni GRAĐANSKI OTPOR, po uzoru na gandijevski neposluh.

Upravo takvu inicijativu pokrenuo je Globalni savez za slobodu sjemena koji je prošle godine na godišnjicu Gandijeva rođenja ( 02. listopada) organizirao četrnaestodnevnu akciju kojom se ovaj problem željelo aktualizirati na svjetskoj razini.

Program ove inicijative ide dalje, objedinjujući lokalne aktivnosti istog karaktera u raznim državama u jedinstveni svjetski pokret.

Za zemlje kao što je Hrvatska – čiji glas u EU nema relevantnu političku snagu – ovakav način borbe jedini je model po kojemu se možemo oduprijeti korporacijskom nasilju sjemenske industrije.

Tagovi:
Sviđa se korisniku:

Ukupno <3: 2