Najveći su dio tog nasljeđa povijesno-dokumentarne fotografije iz razdoblja Drugoga svjetskog rata te fotografije sudionika i događaja iz Narodnooslobodilačke borbe i regionalnoga partizanskog pokreta. Prenamjenom Muzeja iz specijaliziranoga u gradski, novoosnovana Zbirka fotografija i fotografske opreme od početka se profilirala prema kriteriju prikupljanja riječke autorske fotografije, ponajprije izvornih povećanja i negativa.
U ujedinjenoj Rijeci, još suočenoj s posljedicama teških ratnih razaranja, 1950-e su godine vrijeme obnove i izgradnje u okrilju novoga društva, jugoslavenskog socijalizma. Velik broj riječkih fotografa iz međuratnog razdoblja nastavlja svoje djelovanje, a najistaknutiji među njima prenose novom naraštaju umijeće fotografske tehnike i umjetnička htijenja na liniji modernizma. Prvi naraštaji poratnih fotografa stasali su u fotoklubovima, u kontekstu razgranate mreže fotoamaterskog pokreta i u duhu kulture kolektivizma. Popularizaciji fotografije pridonosila je i živa izlagačka aktivnost – od gradske, koju su činile redovite klupske izložbe, do republičke, državne i međunarodne. Stvarajući s tipiziranom opremom i prema industrijskim standardima u kontekstu svoga vremena, prvi je poslijeratni naraštaj riječkih fotografa razvijao kreativne postupke uvelike eksperimentirajući s tehničkim mogućnostima medija.
Cijena ulaznice: Sabina Žigo: Fotografija u Rijeci 1950-ih.