Radikalna subjektivnost: Katalin Ladik i Tomaso Binga

U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 3. srpnja u 20 sati otvara se izložba Radikalna subjektivnost, velika dvostruka samostalna izložba Katalin Ladik i Tomaso Binga, koja ostaje otvorena do 27. rujna.

Središnje je to događanje ljetnog izložbenog programa Muzeja, a okuplja radove dviju istaknutih umjetnica koje su od šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća razvijale eksperimentalne umjetničke prakse usmjerene na odnos jezika, tijela i glasa.

Mađarska umjetnica Katalin Ladik, rođena u Novom Sadu, i talijanska umjetnica Tomaso Binga (pravog imena Bianca Pucciarelli Menna) među najznačajnijim su autoricama europske vizualne poezije i performansa. Kroz radikalno preispitivanje granica jezika, glasa i tjelesnosti njihove umjetničke prakse otvaraju pitanja identiteta, roda i subjektivnosti te istodobno oblikuju prostore otpora dominantnim kulturnim, društvenim i rodnim normama.

Istraživanje identiteta i izvedba roda

Osim zajedničkog interesa za vizualnu poeziju te granice i potencijale jezika, umjetničke prakse Katalin Ladik i Tomaso Binga povezuje istraživanje identiteta i izvedba roda. Kroz kolaž, fotografiju, performans i video, ove umjetnice pretvaraju jezik, glas, tijelo i sliku sredstva oblikovanja identitetskih i rodnih pozicija.

Dok Katalin Ladik u performativnim fotografskim serijama temeljenima na samoreprezentaciji, poput Poemim (1978.) i Androgyn (1978.), destabilizira konvencije reprezentacije ženskog identiteta i propituje fluidnost rodnih uloga, Tomaso Binga rodni performativ ugrađuje već u sam čin stvaranja umjetničkog identiteta preuzimanjem muškog pseudonima kao strategije ulaska u umjetnički sustav. Kolaži Katalin Ladik nastali na arcima papira za krojenje iz ženskih časopisa nadalje tematiziraju pitanja ženskog ručnog rada i materijala. U oba slučaja riječ je o subverziji identiteta i ironijskom propitivanju društvenih očekivanja i tradicionalnih rodnih normi.

U radu Tomase Binga tijelo postaje pismo – od figura koje oblikuju slova abecede do desemantiziranog rukopisa koji gubi komunikacijsku funkciju i postaje vizualna struktura. Kod Katalin Ladik tijelo i glas čini granice propusnima, pretvarajući riječi u ritam, slog, dah i zvuk.

Antologijski radovi nastali na granici verbalnog i vizualnog

Izložba kroz međusobne relacije radova donosi mjesta prepoznavanja i susreta, ukazuje na blisko i poznato i razotkriva udaljeno ili nepoznato. U vremenu kada se pitanja slobode govora, tijela i identiteta ponovno intenziviraju u širem društvenom kontekstu, radovi ovih umjetnica, premda nastali u specifičnim povijesnim i umjetničkim kontekstima, djeluju kao suvremeni odjeci koji nadilaze povijesno čitanje. Podsjećaju nas da povijesne umjetničke i društvene procese možemo čitati kao strukture sadašnjosti koje i dalje oblikuju suvremenu društvenu i umjetničku imaginaciju.

Izložba donosi niz antologijskih radova nastalih na granici verbalnog i vizualnog, koji otkrivaju jezik kao prostor igre i otpora, te koriste različite strategije rekonfiguracije jezika i teksta u oblikovanju radikalne subjektivnosti. Većina se izloženih radova hrvatskoj publici predstavlja prvi put. Javnost će prvi puta vidjeti jedinstvenu seriju fotografija riječkog performansa Katalin Ladik iz 1970. koje je snimio Ranko Smokvina.

Kustosica je Branka Benčić.

Iz kataloga izložbe: Skip to PDF content

Izložba je realizirana sredstvima Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija RH, Primorsko goranske županije. Posudbe radova omogućile su galerije: acb gallery (Budapest), Galleria Tiziana di Caro (Napoli), Frittelli arte contemporanea (Firenze). Zahvale: Archivio Tomaso Binga, Fondazione Filiberto e Bianca Menna (Roma – Salerno), Ranko Smokvina Podrška: Institut Liszt – Mađarski kulturni centar Zagreb i Wiener osiguranje.

Više o izložbi dostupno je ovdje.

O umjetnicama

Katalin Ladik je mađarska pjesnikinja, izvedbena umjetnica, glumica i vizualna umjetnica. Rođena je 1942. u Novom Sadu, Jugoslavija. Karijeru je započela ranih 1960-ih, orijentirajući se na eksperimentalne umjetničke prakse i autoreferencijalna performativna istraživanja rodnog identiteta na kulturnim prostorima Srbije i Mađarske. Danas njezin opus obuhvaća pisanu, zvučnu i vizualnu poeziju, likovnu umjetnost, konceptualnu fotografiju, performans, hepeninge, eksperimentalnu glazbu, kazališne predstave te filmske i radio drame. Smatra se jednom od začetnica performansa i zvučne poezije u srednjoj i istočnoj Europi. Od kraja 1970-ih godina izlaže na brojnim međunarodnim izložbama, od kojih se, među novijima, ističu Documenta 14 u Kasselu i Ateni (2017.), Shedhalle u Zürichu (2018.) te IVAM u Valenciji (2019.). 2011. organizirana je njezina retrospektivna izložba u Muzeju suvremene umjetnosti Vojvodine. Njezina retrospektivna izložba Ooooooooo-pus prikazana je u Haus der Kunst Munchen (2023.), Ludwig Forum Aachen (2023.–2024.) te Moderna Museet Stockholm (2024.–2025.). Radovi Katalin Ladik nalaze u fundusima svjetskih muzeja i kolekcija, kao što su Tate Modern u Londonu, MoMA New York, KONTAKT Collection, Verbund Collection Beč i MACBA Barcelona, kao i u brojnim drugim javnim i privatnim zbirkama.

Tomaso Binga (pravim imenom Bianca Pucciarelli Menna, 1931., Salerno) talijanska je umjetnica, pjesnikinja i performerica čiji rad od 1970-ih godina zauzima važno mjesto u feminističkoj i eksperimentalnoj umjetnosti. Preuzevši muški pseudonim „Tomaso Binga” kao izraz kritike rodne neravnopravnosti u svijetu umjetnosti, razvila je multidisciplinarnu umjetničku praksu koja obuhvaća vizualnu poeziju, performans, fotografiju i instalaciju. Kroz istraživanje jezika, tijela i identiteta, Binga je postala jedna od ključnih figura suvremene feminističke umjetnosti te jedna od najutjecajnijih talijanskih eksperimentalnih umjetnica. Radovi su joj izlagani u brojnim muzejima i galerijama te bijenalima u Italiji i inozemstvu, među kojima se ističu The Milk of Dreams, 59. Venecijanski bijenale, Venecija (2022.); Galleria Tiziana di Caro (2016., 2020.); Parole abitate, Frittelli Arte Contemporanea, Firenca (2022.); Tomaso Binga: Corps-Poésie, La Galerie – Centre d’art contemporain (Pariz, 2023.) i Tomaso Binga: Euforia, Museo Madre (2025.). Njezina djela nalaze se u zbirkama prestižnih muzeja i zaklada u Italiji i inozemstvu, uključujući Galleria Nazionale d’Arte Moderna e Contemporanea, MART – Museo di arte moderna e contemporanea di Trento e Rovereto, Fondazione Museion, Sammlung Verbund i Collezione Farnesina.

(Foto: MMSU Rijeka press)