Što su sve naučili i koje teme obrađivali predstavila je jučer u HKD-u na Sušaku prva generacija učenika Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO), programa koji je ove školske godine eksperimentalno uveden u šest riječkih osnovnih škola.

Tako su učenici OŠ Vežice prikazali video uradak
“Naša prva godina – mi smo aktivni, odgovorni i informirani” te su
ukratko predstavili svoj razred, a učenici OŠ Trsat prikazali su film koji su
učenici izradili “Postani urednik na jedan dan”. Svoju građansku
inicijativu “Oživljavanje u slučajevima iznenadnog srčanog zastoja uz
uporabu automatskog vanjskog defibrilatora” predstavili su učenici OŠ
Nikola Tesla, dok su učenici OŠ Podmurvice prezentirali temu
“Diskriminacija vs. tolerancija” uz kratak skeč na tu temu. Odgovor
na pitanje “Što se uči na tom GOO-u?” dali su učenici OŠ San Nicolo,
a učenici OŠ Dolac održali su prezentaciju “Upiši se na GOO jer…”
gdje su publici objasnili zašto je GOO važan.

Događaju su prisustvovali gradonačelnik Rijeke Vojko
Obersnel, zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović, pročelnica Odjela za
odgoj i školstvo Grada Rijeke Sanda Sušanj sa suradnicima, jedna od autorica
priručnika za Građanski odgoj i obrazovanje i psihologinja Osnovne škole Nikola
Tesla Orjana Marušić Štimac te profesori, učitelji i učenici uključeni u
program Građanskog odgoja i obrazovanja.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je Građanski odgoj i
obrazovanje uveden s ciljem da djeca uče o važnosti razvijanja građanskih
vještina, znanju o svojim pravima i obavezama te kako bi bili sposobni
rješavati konkretne životne probleme.

Grad Rijeka je GOO uveo u škole kao izvannastavna aktivnost,
odnosno kao zaseban predmet koji se provodi jednom tjedno (35 sati godišnje) u osnovnim
školama Vežica, Trsat, Nikola Tesla, Podmurvice, San Nicolo i Dolac, a namjera
je uvesti ga i u ostale škole. Nastava se odvija zadnji nastavni sat u danu pa tako učenici koji ga odaberu ne
pohađati, mogu otići kući jer su gotovi s nastavom za taj dan.

Kako u Hrvatskoj nije postojao priručnik za GOO namijenjen
učenicima, prvi zadatak Grada Rijeke bio je razraditi program te izraditi
priručnik za učenike. U izradi priručnika je sudjelovala čitava
odgojno-obrazovna vertikala i teme su pomno birane, obrađivane i prilagođavane
uzrastu. Priručnik “Učenik građanin” namijenjen je učenicima 5. i 6.
razreda, Od 30
tema iz priručnika, peti razredi će ove školske godine proći 15 lekcija, a
iduće školske godine preostalih 15 tema. U tijeku je izrada priručnika i za
sedme i osme razrede kako bi se GOO mogao provoditi do kraja osnovnoškolskog
obrazovanja. Također, priručnik je preveden i na talijanski jezik kako bi se
približio što većem broju učenika pošto je Grad Rijeka osnivač i 4 talijanske
osnovne škole.

Izrađen je i kurikulum, odnosno smjernice za provođenje
programa namijenjene učiteljima, a koje definiraju obrazovne ishode, stečene
građanske vještine, razvijene građanske vrijednosti te opis i strukturu
aktivnosti za učenike.

Nastava Građanskog odgoja i obrazovanja organizirana je
drugačije nego na ostalim satovima; učenike se potiče na diskusiju, oni sami
iskazuju koje bi lekcije i kada voljeli obrađivati, ima puno terenske nastave i
praktičnog učenja koje ih priprema za svakodnevni život. Za sada se može reći
kako učenici u nastavi rado sudjeluju, izrazito su aktivni na nastavi i
raspravljaju o raznim temama, predlažu rješenja i zaista aktivno promišljaju o
poboljšanjima koja mogu učiniti u svojoj (užoj) zajednici, primjerice školi.

Učenici imaju svoju građansku mapu koja im je podijeljena uz
priručnike, a ne klasičnu bilježnicu u koju pišu po diktatu. Oni sami kroje
sadržaj svoje mape, a unutra stavljaju fotografije koje su zabilježili na
terenskoj nastavi, rezultate istraživanja koja su proveli, intervjue, ulaznice
od događanja koja su posjetili, isječke iz medija o njima važnim momentima i
slično. Naglasak ovog programa je na praktičnom i iskustvenom učenju.

Na ovaj način, riječki su učenici u ovoj školskoj godini
postali urednici portala i kreirali vijesti, naučili kako kritički promisliti o
reklamama i dobivenim informacijama te su osvijestili razliku između želja i
potreba. K tome, učili su o prednostima i nedostacima društvenih mreža te
ranjivim skupinama u društvu, upoznali su se s konceptom volontiranja,
medijacije, poduzetništva i potrošačkih prava te su naučili kako biti odgovorni
vlasnici kućnih ljubimaca i ekolozi koji čuvaju svoj planet.

U suradnji s Odsjekom za pedagogiju Filozofskog fakulteta u
Rijeci, u sklopu kolegija Evaluacijska istraživanja u tijeku je evaluacija kurikuluma,
provedbe aktivnosti, zadovoljstva učenika, učitelja i roditelja, kao i
rezultati u pogledu obrazovnih ishoda, stečenih znanja i građanskih vještina.