Srednjoškolsko „šizenje” u Rijeci: Mladi ne bježe od stvarnosti, nego je žele mijenjati

Svim skupinama učenika i nastavnika zajedničko je bilo to što su sami birali probleme, istraživali ih, a potom predlagali konkretna rješenja, razvijajući tako vrijedne vještine kritičkog razmišljanja, suradnje i aktivnog građanstva. Teme su bile raznolike: od prevencije seksualnog nasilja i integracije migranata, prehrane u školi i stanja sportskih dvorana, ovisnosti, digitalnog doba i društvene izolacije, pa sve do jezične baštine, mogućnosti studiranja u Rijeci i gastronomske kulture otoka Cresa.

Završno županijsko događanje okupilo je i predstavnike Županije i Grada Rijeke, Sveučilišta u Rijeci te autore programa.

Zajedništvo kao temelj

Program je otvorila autorica kurikuluma prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, koja je istaknula da je među najvrjednijim lekcijama koje ŠiZ donosi upravo ona o razumijevanju različitih razina vlasti i dosega njihovih odluka. „Posebno mi je drago da danas ovdje imamo predstavnike svih relevantnih razina vlasti koje odlučuju o različitim aspektima kvalitete naših života”, rekla je Ćulum Ilić.

Prisutne je u ime domaćina pozdravila prodekanica za nastavu i studente Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Anastazija Vlastelić, koja je istaknula da vrijednost ŠiZ-a leži upravo u iskustvu zajedništva. „Zajednica nije samo skup ljudi na istom mjestu. Ona podrazumijeva povezanost, međusobno povjerenje i spremnost da jedni drugima budemo podrška”, rekla je Vlastelić. Zahvalila je nositeljima programa te nastavnicima koji su pratili učenike, a mlade pozvala da duh projekta nose sa sobom: „Neka zajedništvo ne ostane samo tema radionica i prezentacija, nego vrijednost koju ćete živjeti u školi, na fakultetu i u svim odnosima s ljudima.”

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu dr. sc. Boris Jokić podsjetio je da su Rijeka i Primorsko-goranska županija mjesto s kojeg je ŠiZ krenuo te da upravo zato ima „posebno mjesto u srcu” cijelog tima. Istaknuo je da su učenici danas imali jedinstvenu priliku, a to je postaviti pitanja donosiocima odluka o temama koje su istraživali i „dignuti ih na još jednu višu razinu”.

Milaković: Najvažniji za zajednicu su mladi ljudi koji kritički propituju svijet oko sebe

Velikoj završnici prisustvovao je zamjenik gradonačelnice Rijeke Aleksandar-Saša Milaković, koji je pohvalio učenike i njihov rad na projektima. „Nema ništa važnije za zajednicu nego mladi ljudi koji promišljaju svijet oko sebe i kritički ga propituju, i nema ništa pogubnije za nju nego trenutak kada oni postanu indiferentni, kada dignu ruke od svega”, rekao je Milaković te dodao da ŠiZ nadilazi klasični okvir nastavnog predmeta jer „povezuje školu i zajednicu, učionicu i stvarni život”. Učenike je pozvao da u raspravi što kritičnije propitaju ulogu lokalnih vlasti: „Tko su ti političari? Što radi grad, što radi županija? Što mislite da bismo trebali raditi više, a gdje bismo se možda trebali prestati miješati u vaše živote?”

Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić izrazio je ponos što je upravo PGŽ bila kolijevka programa. „Ponosan sam da je ŠiZ krenuo upravo ovdje, u našoj županiji”, rekao je Matić, dodajući da su teme koje su učenici istraživali „stvari koje moramo zajedno unaprijediti kako bismo imali kvalitetniju budućnost”. Učenike je pozvao da ostanu glasni i uporni: „Budućnost ne pripada onima koji čekaju, nego onima koji je stvaraju.”

Rekordna godina u PGŽ-u

Ovogodišnja generacija bila je najbrojnija do sada: ŠiZ se u Primorsko-goranskoj županiji u školskoj godini 2025./2026. provodio u 20 srednjih škola, uključujući škole na Cresu i u Malom Lošinju, a uključivao je 300 učenika u 23 skupine pod vodstvom 23 nastavnika. Na nacionalnoj razini program je ove godine dosegao 100 škola i 142 učeničke skupine, s više od 1800 uključenih učenika.

Na završnom događanju svoja istraživanja i prijedloge rješenja predstavilo je 15 skupina iz različitih gradova i škola. Obrtnička škola Opatija bavila se prevencijom seksualnog nasilja, Srednja talijanska škola Rijeka integracijom migranata, a Željeznička tehnička škola Moravice kvalitetom prehrane u školi. Učenici Ekonomske škole Mije Mirkovića istraživali su stanje sportskih dvorana u Rijeci, dok su se učenici Prve riječke hrvatske gimnazije bavili profesionalnim usmjeravanjem. Ugostiteljska škola Opatija posvetila se temi ovisnosti, a Drvodjeljska i strojarska škola Rijeka istraživala je kako učenici provode slobodno vrijeme u školi i što im nedostaje. Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Rijeka fokusirala se na unaprjeđenje opće kvalitete učeničkog života, dok su učenici Prve sušačke hrvatske gimnazije radili na projektu uređenja zelenog kutka. Srednja škola Delnice bavila se konkretnim pitanjem uređenja i obnove učionice, a Građevinska tehnička škola Rijeka istražila je mogućnosti studiranja i stipendiranja dostupne mladima u Rijeci. Izazovom digitalizacije i sve izraženije društvene izolacije mladih pozabavila se Gimnazija Eugena Kumičića iz Opatije.

Pitanjima mentalnog zdravlja, ovisnosti, beskućništva i nasilja bavila se skupina Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka. Učenici Prirodoslovne i grafičke škole istraživali su jezične promjene i jezičnu baštinu, a skupina Srednje škole A. Haračića u Malom Lošinju i partnera s Cresa istraživala je gastronomsku baštinu otoka kao oblik kulturnog identiteta.

Program koji raste

Predmet Škola i zajednica nastao je 2022. godine kao pilot-projekt u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, u suradnji Sveučilišta u Rijeci, Prve riječke hrvatske gimnazije i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Danas se provodi u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a interes za proširenjem programa kontinuirano raste.