Ekonomija montažne stanogradnje

Cigla je
cigla…Tako kaže većina onih koji važu na koju će stranu, mada cigla nema
nikakvih značajnih prednosti u odnosu na drvenu konstrukciju ispunjenu kamenom
vunom. Dapače, situacija je obrnuta. Još uvijek nedovoljan interes naših
građana povezan je, dakle, isključivo s lošom informiranošću.

Glavno
obilježje kvalitetne ponude montažnih kuća svakako su fiksirani troškovi
gradnje i točan izračun svih energetskih
karakteristika na temelju kojih budući vlasnik može izračunati cijenu
mjesečnog i godišnjeg stanovanja kroz održavanje i korištenje. Ova vrsta ponude
rijetko će vam biti dostupna u istom obliku prilikom gradnje klasične zidane
kuće.

Često čujemo
primjedbu da se i svaka zidana kuća može dovesti u stanje željene energetske
učinkovitosti. To je svakako točno, ali tada takva kuće ne može parirati
cijenom montažnoj kući istih karakteristika (jer puno je skuplja).

Stanje ponude na hrvatskom tržištu

Domaće
hrvatske firme i zastupnici regionalnih tvrtki čine ponudu montažnih kuća na
hrvatskom tržištu veoma konkurentnom, što je osim prihvatljive cijene doprinijelo
i velikom poboljšanju tehničke kvalitete u posljednjih nekoliko godina. Prema
istraživanju i praćenju portala Montažne
i drvene kuće (čiji
projekt osobno vodim), u toj natjecateljskoj utrci iskristaliziralo se nekoliko
stabilnih ponuđača čije građevinske reference možemo testirati i  unutar zemalja Europske unije.

Cijene

Cijena
gradnje po četvornom metru u standardnoj izvedbi (debljina vanjskog zida 30 cm)
kreče se od 450 do 520 € za visoki ROH BAU, dok je kupovna vrijednost kvadrata
za razinu KLJUČ U RUKE od 535 do 750 €. Pri tome treba naglasiti da je riječ o
kućama koje se montiraju na gotove temelje, koji nisu uračunati u cijenu.
Cijena temelja kreće se od 60 do 80 € za m2.

Ušteda

Puna ekonomska
isplativost gradnje nisko-energetske montažne kuće dolazi na vidjelo prilikom
njenog održavanja i korištenja. Najvažnije stavke u samoj uštedi najprije ćemo
uočiti u mjesečnim računima za grijanje i hlađenje, gdje primjećujemo razliku i
do 50 posto u usporedbi sa klasičnom zidanom kućom.  Za sve one koji završetak gradnje čekaju u
statusu podstanara dobra je i vijest da je vrijeme od zaključenja ugovora do
useljena veoma kratko – najviše do dva mjeseca. Ako imamo na umu da je u
slučaju zidane kuće potrebno čekati najmanje godinu dana (a nekad i dvije),
financijska računica je i tu sasvim jasna.

Dodatna oprema 

Potpuna
energetska neovisnost postiže se ugradnjom solarnih sustava i dizalicama
topline, koje će osigurati preko 90 posto energetskih potreba kućanstva iz
obnovljivih izvora. Ova investicija skuplja je za oko 2-3 puta od klasičnih
sustava grijanja koji troše skupi gradski plin, ali jednom uložena sredstva
rješavaju njihove vlasnike financijskih briga za gotovo cijeli život. 

Zaključak

Kuće bez
fasade česti su ukras naših gradova i
sela. Stranci se ne mogu načuditi kada im se kaže da vlasnik nema novca za
potpuni dovršetak, jer njima je dobro poznato da je godišnji trošak za grijanje
i hlađenje koji se rasipa kroz vanje zidove veći od rate kredita kojim bi se
pokrila investicija kvalitetne izolacije. Takvim bi se načinom ulaganja
izjednačili postojeći mjesečni rashodi, a po isteku otplate dobilo na uštedi.  

Ali pravo
rješenje koje bi za istu cijenu gradnje, održavanja i eksploatacije dalo veću
isplativost je montažna kuća, jer već i vanjski zid debljine od 17 do 20 cm daje
dobru energetsku učinkovitost ( ovo je samo usporedni prikaz, jer današnji
tržišni standard za debljinu vanjske stjenke montažnih kuća je najmanje 30 cm i
tu su uštede energije doista ogromne).

Zanimljivo je
primijetiti da je svako stručno energetsko planiranje na bazi dostupnih
tehnologija i energetskih resursa poprilično zanemarilo ovaj građevinski
sektor. Moje osobno istraživanje koje sam proveo prije nekoliko godina (uputivši
anketne dopise na sve nadležne instance u svih 20 županija u Hrvatskoj i Gradu
Zagrebu) dalo mi je naslutiti kako još uvijek nema ozbiljne  planske razvojne politike koja gradnju
nisko-energetskih montažnih kuća vidi kao važan strateški pravac održive
gradnje. To je svakako i razlog zašto u postotku izgrađenosti kaskamo za
SAD-om, Kanadom i Europskom unijom.