Grad Rijeka dobio priznanje za transparentnost proračuna

U istraživanju je proračunska
transparentnost lokalnih jedinica mjerena brojem ključnih proračunskih
dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama od studenog 2015. do
ožujka 2016. Riječ je o pet ključnih dokumenata: godišnjem izvršenju za 2014.,
polugodišnjem izvršenju za 2015., te prijedlogu proračuna, izglasanom proračunu i proračunu za
građane za 2016. Takvim izračunom, razina proračunske transparentnosti može
iznositi od 0 do 5.

Nažalost, kako se u izvještaju
navodi, prosječna transparentnost proračuna svih lokalnih jedinica je
nezadovoljavajuća. Pritom su županije vrlo transparentne (prosjek 4,3), gradovi
zaostaju (prosjek 3,05), a općine su izrazito netransparentne (prosjek 2,04).
Čak devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili niti jedan od navedenih
dokumenata, no i unatoč tome, trend je pozitivan i stanje transparentnosti se
popravlja, s 1,75 u prethodnom istraživanju, na 2,35 u ovom ciklusu
istraživanja.

Grad Rijeka nalazi se na petoj,
najvišoj razini proračunske transparentnosti u ovom istraživanjuGrad Rijeka nalazi se na petoj,
najvišoj razini proračunske transparentnosti u ovom istraživanju, a od ukupno
127 gradova ovu razinu dosegla su još samo 24 grada.  U istom vrhu
transparentnosti nalazi se tek 8 od 428 općina, ali i 11 od ukupno 20 županija.

U objavljenim rezultatima
istraživanja posebno je istaknuta Edukativna proračunska online igra
Proračunajme kojom Grad Rijeka još od 2011. Godine omogućava građanima
upoznavanje s aktualnim proračunom, ali i aktivno sudjelovanje u planiranju
proračuna za sljedeću godinu.

U zaključcima istraživanja
Institut za javne financije među ostalim navodi kako u promicanju
transparentnosti i participacije građana ključnu ulogu mogu odigrati Zajednica
županija,Udruga gradova i Udruga općina koje trebaju podizati svijest svojih
članica (županija, gradova i općina) o značaju proračunske transparentnosti za
poboljšanje komunikacije s građanima, promoviranje odgovornosti lokalnih vlasti
i podizanje povjerenja građana u način prikupljanja i trošenja lokalnih
sredstava.

Jednako tako, navodi se da
cjelokupna javnost – građani, mediji, civilne udruge, poduzetnici, itd. –
moraju i sami zahtijevati veću

proračunsku transparentnost u
lokalnim jedinicama u kojima je zasad nedovoljna, te koristiti mogućnosti
informiranja i sudjelovanja u onim lokalnim jedinicama u kojima je to već sada
moguće.

Uz to, Institut za javne
financije navodi kako je neophodno utvrditi i primjenjivati kazne za čelnike
lokalnih jedinica koje se ne pridržavaju objavljivanja nužnih proračunskih
dokumenata.

Iako razina transparentnosti proračuna u jedinicama
lokalne i regionalne samouprave u RH još uvijek nije zadovoljavajuća, primjeri
gradova poput Rijeke koji objavljuju veliku količinu dokumenata vezanih uz
Proračun kao temeljni dokument javne uprave, i omogućavaju građanima
sudjelovanje u planiranju proračuna, mogu pomoći svima ostalima da jer jedino
bi na taj način građani u svim lokalnim jedinicama mogli participirati u
proračunskom procesu.