Priroda društva

U vrijeme
kada sam vodio metodičke sportske igraonice, često bi me roditelji učenika
pitali za savjet u koji sport da upišu svoje dijete, naglašavajući pritom da je
njihov prvenstveni motiv zdravlje
djeteta
. Odgovor koji sam im davao mnoge bi iznenadio: „Ako vaše dijete ima
muzičkog dara, radije ga upišite u glazbenu školu negoli u sportski klub.“ I
danas mislim da je glede zdravlja to daleko najbolje rješenje – jer „svaka je
bolest muzikalni problem“.

I nije to
samo pjesnička figura slavnog njemačkog 
filozofa i književnika Novalisa. Znali su to i mnogi prije njega, koji
su, tisućama godina prije, zvukovima bubnjeva i zvona tjerali zle duhove iz tijela – vjerujući u
ljekovitu moć dobrih vibracija.

Nekada je
znanost ismijavala njihovu medicinu, a onda je došao dan kada je riječ materija
prevedena u riječ energija, koja ima svoju frekvenciju i valnu duljinu –
podložnu modulacijama zvuka i opisivu glazbenim notama.

Dalje je
sve postalo logično. Pitanje je samo s koje strane mijenjamo vrijednosti u
skali titraja. Poticajima iznutra ili poticajima izvana? Mehanikom intuitivnih
uvjerenja ili mehanikom zvuka?

 

Vibracije uvjerenja – informacija koju
tijelo prima iznutra

Sva velika
znanstvena otkrića nastala u trenu, kao bljesak spontane ideje u svjesnosti
uma,  veže jedna zajednička psihološka
nit: intuicija – izravni doživljaj spoznaje mimo racionalnog shvaćanja.

Iza svakog
takvog doživljaja stoji osjećaj vlastitog uvjerenja
koji izaziva posljedične psihičke senzacije: uzbuđenje, radost, mir…Svaka od njih
titra u svojim frekvencijskim
veličinama, koje mijenjaju trenutnu bioenergijsku
sliku ljudskog tijela (mjerljivo instrumentima).

Modulacije
intenziteta i trajanja ovih stanja moguće je kontrolirati tehnikama mentalne
koncentracije. Input ovih promjena
dolazi iznutra. 

 

Vibracije zvuka – informacija koju
tijelo prima izvana

Sličnu energijsku
dinamiku možemo programirat utjecajem izvana. Jedna od njih je i ona uz pomoć zvuka. Polazeći upravo od fundamentalnog
principa da je sve energija (dakle posjeduje vlastitu vibraciju – a nju je
moguće promijeniti) dolazimo u prostor glazbene
terapije.

Glazba je oblik tjelesnog izričaja,
posebna vrsta tjelesnog procesa kojim se daje značenje stvarima te u kojem
nesvjesna tjelesna iskustva dobivaju svoje značenje kroz simbole i apstraktnu
formu. Posebno je zanimljiv odnos između glazbe i ljudskog nesvjesnog što se
jasno vidi tijekom seansa muzikoterapije. Još su davno Aristotel i Platon u
svojim spisima prikazali ideju da glazba ima lječidbeni
učinak. Muzikoterapija je efikasan način liječenja osoba s
psihosocijalnim, afektivnim, kognitivnim i komunikacijskim problemima.
Rezultati kliničkih iskustava pokazuju vrijednost muzikoterapije čak i u onih
bolesnika koji su bili rezistentni na ostale pristupe u liječenju. Glazba
stimulacijom osjeta navodi na pozitivan odgovor zahvaljujući bliskosti,
predvidljivosti i osjećaju sigurnosti. Bolesnici ne moraju imati posebne
glazbene sposobnosti da bi im glazba koristila, svi glazbeni stilovi kroz
muzikoterapiju mogu dovesti do pozitivnih promjena u bolesnikovu životu, premda
bolesnikove preferencije, okolnosti i potreba za liječenjem kao i postavljeni
cilj određuju vrstu glazbe koju će muzikoterapeut koristiti u terapijskom
procesu. Seanse muzikoterapije te izabrana glazba temelje se na individualnom
bolesnikovu planu liječenja.

Možemo zaključiti da je budućnost
muzikoterapije obećavajuća s obzirom na istraživanja koja pokazuju njezinu
učinkovitost u tjelesnoj rehabilitaciji, Alzheimerovoj bolesti i
psihoneuroimunologiji u kontekstu biološkog medicinskog modela. (Degmečić, Požgain, Filaković – znanstveni
članak
)

Spoznaje o
zdravstvenim blagodatima glazbe i njenoj širokoj primjeni u medicinskoj i
alternativnoj praksi posebno je zanimljivo promatrati s aspekta terapijskog
tretmana različitih glazbenih žanrova. Ostaviti, na primjer, nekog depresivnog
rokera, visokotlakaša, na pola sata u  društvu s Matom Bulićem, ozbiljna je
liječnička pogreška radi koje se može izgubiti doktorska licenca. Kao što je
vrlo rizična i obrnuta terapijska kombinacija.

Stoga
glazbeni znalci, prije svega entuzijasti, ovom problemu pristupaju studiozno.
Jedan od njih je i hrvatski pijanist Josip Meixner, poznat kao autor svojevrsne
glazbene inovacije pod nazivom piano
medicina®
klavirske glazbe
komponirane prema znanstvenim spoznajama, koja vodi u posebno duboko opuštanje
tijela i duha.
Kažu da je njegov nastup u posljednjoj ovogodišnjoj emisiji Na rubu znanosti uspio opustiti i mnoge članove akademske
koalicije, kojima na spomen ove tv uspješnice raste tlak.  

Kratko
rečeno, glazba posjeduje moć. A jedno od najinteresantnijih znanstvenih
istraživanja i analiza na tu temu provela je prof. Sue Hallam sa Instituta za
obrazovanje Londonskog sveučilišta. Inicijator ove studije je bilo britansko
društvo za zaštitu prava glazbenika Performing
Right Society
. Prevođenje i korištenje cjelokupnog materijala odobreno je i
HDS ZAMP-u.

Tekst je dostupan na Internetu
izrazito je sadržajan, koncizan, zanimljiv i edukativan te ga iskreno
preporučam glazbenicima, liječnicima i učiteljima – a prije svega roditeljima. Djecu
ipak treba pravilno usmjeriti. Glazba je put kojim ne možemo promašiti.

 

Sretna vam
nova 2016.