Unapređenje upravljačkog modela prostorima kulture i priprema projekta uređenja ex Benčića istaknuti su kao glavna obilježja aktivnosti Odjela gradske uprave za kulturu u 2014., ali i u 2015. godini, rečeno je na konferenciji za novinare, na kojoj je prezentiran i proteklog tjedna usvojen Program javnih potreba za kulturu u 2015. godini.
Aktivnosti Odjela za kulturu prezentirali su pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar i ravnateljica Programske direkcije Helena Semion Tatić.
Rezimirajući rad u 2014. godini, pročelnik Šarar u prvom se redu dotaknuo u potpunosti izmijenjene paradigme upravljanja u kulturi, u smislu da od 2014. godine Odjel za kulturu više ne upravlja direktno prostorima kao što su Palach, Filodrammatica i dio Hartere, Art-kino je postalo samostalnom ustanovom, dok Rezidencijalnim programom odnadavno upravlja Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Također, nedavno je otvorena nova galerija Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka, a plan je da u 2015. godini HNK Ivana pl. Zajca preuzme upravljanje Hrvatskim kulturnim domom na Sušaku. Nadalje, s ciljem razvoja coworking zajednice i radnog prostora za kreativne industrije u bivšem Bernardiju, u prvom dijelu
iduće godine raspisat će se natječaj za upravljanje po uzoru na Palach.
Govoreći o tri najveća projekta zaštite kulturne baštine, pročelnik Šarar je spomenuo uređenje Tarsatičkog principija, obnovu lučkih dizalica na riječkom lukobranu te upravo danas objavljenu obavijest o namjeri davanja koncesije za gospodarsko korištenje kulturnog dobra broda Galeb.
Ove godine na natječaj za javne potrebe u kulturi od strane 292 predlagatelja pristiglo je ukupno 608 prijedloga programaRavnateljica Semion-Tatić osvrnula se na Program javnih potreba u kulturi u 2015. godini. Ove godine na natječaj za javne potrebe u kulturi od strane 292 predlagatelja pristiglo je ukupno 608 prijedloga programa. Za sufinanciranje su predloženi najbolje ocijenjeni programi, za koje će se ukupno izdvojiti 5.827.600,00 kuna. Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, teška recesijska vremena odrazila su se i na sredstva za javne potrebe, koje su u odnosu na 2014. godinu smanjena za oko 2 milijuna kuna. Od ukupnog iznosa, za potrebe nezavisne scene izdvojit će se 2,056 milijuna kuna otpada na nezavisnu scenu, 1,771 milijuna kuna programske djelatnosti ustanova, a 2 milijuna na dug prenesen iz 2014. godine. Kad se govori o financiranju programa u 2015. godinu, pročelnik Šarar je istaknuo kako prioritet ima plaćanje dugova. Osim navedenog smanjenja na programskim sredstvima, u 2015. godini planira se, prateći smanjenje plaća u gradskoj upravi, i ukupno smanjenje mase plaća u ustanovama za 5 posto, kao i smanjenje broja zaposlenih, u prvom redu kroz prirodni odljev u mirovinu.
Iduću godinu također će se raspisati natječaji za dodjelu književne nagrade Drago Gervais te likovne nagrade Ivo Kalina te, drugu godinu zaredom, tri stipendije za mlade književnike.
Od zanimljivih projekata koji nisu dio Programa javnih potreba u kulturi, istaknut je nastavak aktivnosti na kandidaturi Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, za što je u 2015. godini izdvojeno 500 tisuća kuna, od čega je minimalno 100 tisuća kuna predviđeno za programe. Na konferenciji za novinare je naglašeno kako je do 15. siječnja objavljen Poziv za predlaganje programa koji će biti sastavni dio projekta kandidature. Nadalje, za program Omladinskog kulturnog centra Palach predviđeno je 212 tisuća kuna, dakle isti iznos sredstava koji se u gradski proračun uplaćuje na ime najma ugostiteljskog dijela objekta, dok je za razvoj programa u prostoru bivšeg Bernardija namijenjeno 50 tisuća kuna.
Što se tiče projekata koji će se financirati iz sredstava spomeničke rente, koji se u 2015. godini planiraju na razini od 8,17 milijuna kuna, izdvojena su tri najveća. Tako će se 4 milijuna kuna izdvojiti za sufinanciranje 22 projekta obnove pročelja u zaštićenoj urbanističkoj cjelini Grada Rijeke, nadalje 933 tisuće kuna namijenjeno je početku sanacije kapilarne vlage u zgradi HNK Ivana pl. Zajca, dok je 1,85 milijuna kuna namijenjeno za projekt revitalizacije
prostora ex Benčića.
Radi se tek o manjem dijelu sredstava koji se planiraju uložiti u prostor ex Benčića. Naime, pred završetkom su glavni projekti za sva četiri objekta (Palaču šećerane, H-objekt, ciglenu zgradu i T-objekt) te uređenje vanjskih površina i infrastrukture, što znači da će, kako je i obećano u suradnji s Ministarstvom kulture, u siječnju biti spremna sva dokumentacija, uključujući i studiju isplativosti, potrebna za apliciranje za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU.
“Često se spominje kako Benčić kasni i ne ide prema planu, što nije točno, jer je tek prošlog tjedna Hrvatska potpisala operativni sporazum s EU, što znači da se tek sada otvorila mogućnost za sufinanciranje projekta Benčića iz strukturnih fondova. To je vidljivo i u proračunu Ministarstva kulture za 2015. godinu, odnosno projekt Benčić je svrstan među najveće prioritete u kulturi, uz Muzej vučedolske kulture u Vukovaru. To je po prvi put da Rijeka ima takav projekt u kulturi, a sad čekamo još jedan korak – mogućnost da projekt Benčić postane strateški projekt Vlade, što bi značilo da je Benčić projekt u kulturi kao što je Pelješki most u segmentu gradnje infrastrukture, a što bi pak otvorilo mogućnost najefikasnijeg načina za povlačenje sredstva iz svih mogućih strukturnih fondova EU koji će nam stajati na raspolaganju,” kazao je pročelnik Šarar, dodajući kako je Ministarstvo u sljedećoj godini omogućilo korištenje 20-ak milijuna kuna za početne radove u Benčiću, a prvi radovi bi se u svibnju ili lipnju trebali početi odvijati u Palači
šećerane.
“Vjerujem da je to jedini način daljnjeg razvoja tog projekta, za koji smo uspjeli dogovoriti faznu realizaciju u narednih 6 do 7 godina, sukladno mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova EU,
što će omogućiti da dovršimo uređenje do 2020. godine,” kazao je pročelnik Šarar.
Podijeli na društvenim mrežama