“Tek
tada možemo pretendirati da Hrvatska postane društvo znanja”, rekao je Josipović na predavanju koje je održao na
Filozofskom fakultetu u sklopu aktivnosti riječke Udruge za razvoj visokoga
školstva Universitas.

Ustvrdio je
da se pri uvođenju bolonjskog sustava dogodila anomalija jer tržište rada nije
prepoznalo institut prvostupnika te tako nije ostvaren jedan od osnovnih
ciljeva ovog sustava, a to je ubrzanje ulaska visokoobrazovanih u gospodarske
procese. Osim toga, često je nedovoljno jasna razlika između sveučilišnih i
stručnih studija, dodao je.

Ograničavajući
činitelji pri pokušaju povećanja broja visokoobrazovanih osoba u zemlji su
nedovoljan nastavni kadar visoke razine te nedostatak novca, kazao je Josipović. S druge strane, utvrđeno je da
postoji višak kapaciteta institucija visokog školstva za 24 posto u odnosu na
broj potencijalnih studenata. To govori o prekapacitiranosti, a to ovaj
proračun ne može podržavati, kazao je.

Josipović je upozorio
da se na taj način ne može ostvariti sustav besplatnog studiranja, istaknuvši
da se on zalaže da svi studenti koji redovno ispunjavaju svoje obveze mogu
studirati besplatno, a oni koji to ne čine da ne mogu računati na pomoć
društva.

Istaknuo je
nužnost snažnijeg povezivanja obrazovnih programa i tržišta rada, navevši da je
Hrvatska jedna od pet zemalja Europske unije koja nije izradila dugoročnu
prognozu tržišta rada, vrlo potrebnu studentima, ali i sveučilištima u
utvrđivanju nastavnih programa i upisnih kvota.

Ocijenio je
da se ideja autnomije sveučilišta u dobroj mjeri izgubila i to zbog tereta
financiranja u kriznom vremenu. Neka sveučilišta svjesno se profiliraju kao
ekstenzije državne uprave zbog sigurnosti iako vrijednost autonomije
sveučilišta vrijedi ulaska u rizik, istaknuo je.

Naglasio je
da se ne treba bojati privatnih inicijativa u visokom školstvu jer se time može
rasteretiti sustav. Ustvrdio je i da su u infrastrukturi sveučilišta
napravljeni bitni koraci, ali da je nužno to pratiti kvalitetom kadrova jer,
kako je rekao, duša sveučilišta nisu zgrade nego profesori i studenti.

Kalendar događanja

Festival
  • 20.07. – 23.07.
  • (21:30)

Festival Štikla

Jedna od najprepoznatljivijih programskih cjelina manifestacije Ljeto na Kantridi 2026. i ove godine donosi četiri večeri vrhunskog jazza. Festival Štikla održat će se od 20. do 23. srpnja u Beach Baru Morski prasac, okupljajući neka ...

Detaljnije

Druženje
  • 23.07.
  • (10:00)

Knjiga na jutarnjim mjestima: Edo Popović u dvorištu Gradske knjižnice Rijeka

U četvrtak, 23. srpnja u 10 sati, u Gradskoj knjižnici Rijeka održat će se posljednji ovogodišnji susret iz ciklusa „Knjiga na jutarnjim mjestima“. Gost je književnik Edo Popović, jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih aut...

Detaljnije

Koncert
  • 23.07.
  • (20:00)

Prah La Play acoustic na terasi Palacha

Solo projekt riječkog glazbenika Davora Margana dolazi u intimnijem, akustičnom izdanju, idealnom za ljetnu večer na terasi....

Detaljnije

Predavanje
  • 30.07.
  • (19:00)

Radno čitanje: predavanje meteorologa Zorana Vakule u dvorištu Gradske knjižnice Rijeka

U Gradskoj knjižnici Rijeka dana 30. srpnja 2026. godine u 19 sati održat će se meteoknjiževni susret tijekom kojeg će Zoran Vakula predstaviti „Pretežno vedro“ – svoj prvi meteostrip – strip s anegdotama iz svijeta meteorolog...

Detaljnije

Izložba
  • 30.07. – 01.09.
  • (00:00)

Introspektiva: 65 godina znanja, ljudi i zajedništva

Jedinstveni vizualni projekt koji u 20 tematskih panela donosi pogled na ljude, trenutke i vrijednosti koje su oblikovale EFRI od njegova osnutka do danas....

Detaljnije

Modna revija
  • 28.08.
  • (20:30)

18. Riječke stepenice

18. Riječke stepenice, najveći modni događaj u Hrvatskoj, održati će se 28.kolovoza na stepenicama pored Grand hotela Bonavia u Rijeci....

Detaljnije