Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, pokrovitelj svečanosti, tom je
prilikom poručio kako se nikada ne smije zaboraviti da su antifašisti i
partizani svrstali Hrvatsku na stranu pobjednika u Drugom svjetskom ratu te
omogućili nacionalni opstanak Hrvata i hrvatsku državnost tijekom postojanja
bivše Jugoslavije i danas moderne Hrvatske.
Rekao je i kako ga žaloste rasprave koje idu za tim da se umanji značaj
antifašizma kao i dio novije povijesti u kojoj su na političkoj sceni dominirale
tendencije umanjivanja zasluga antifašizma. Dodao je kako te ideje zasigurno
neće proći, a riječi hrvatskog Ustava to najbolje govore – antifašizam je zaista
temelj hrvatskog Ustava.
Svaki put kad razmišljamo o političkoj povijesti i političkoj budućnosti
Hrvatske mislimo o tekovinama antifašizma, jer bez toga neće biti moderne
europske Hrvatske, rekao je Josipović, dodavši kako oni koji nisu skloni
antifašizmu često se pozivaju na europsku deklaciju kojom se osuđuju zločini
komunizma. Svi osuđujemo sve zločine pa i one učinjene u ime komunizma, rekao
je.
Svaki zločin je zločin, ali poistovjećujući antifašizam sa zločinima
komunizma čini se velika nepravda, naglasio je, dodavši kako to nije slučajno.
Po njegovim riječima danas postoje oni koji bi željeli da antifašizam nestane s
popisa temeljnih vrijednosti, ali to se, kako je dodao, neće dogoditi.
Kad bih kao predsjednik imao izvršnih ovlasti, kojih nema, na svakoj bi
razini, kako je rekao, bilo prepoznato da je antifašizam otac našeg Domovinskog
rata.
Obnovio bih porušene spomenike, od kojih su neki iznimno važna umjetnička
djela, a u Zagreb bi ponovno vratio Ulicu 8. maja, jer je to, kako je rekao,
važan datum za hrvatsku povijest, dan kada je Zagreb definitivno raskrstio s
pronacističkom vlašću koja je tada vladala u dijelu Hrvatske.
Čestitajući obljetnice predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić je rekao kako
je antifašistička borba hrvatskog naroda i dijelova narodnih manjina osvjetlala
obraz Hrvatskoj, kao i da je hrvatska suverna država utemljena između ostalog i
na antifašizmu.
Podsjećajući na vrijeme kad je Hitlerova Njemačka krenula u osvajanje, Bebić
je upozorio na ulogu i značaj prvog vojnog odreda u borbi protiv nadirućeg
nacizma i fašizma u porobljenoj Europi, osnovanog 22. lipnja 1941. u Sisku, u
šumi Brezovica. Poveznica tog ustanka iz 1941. bio je, kako je kazao, Domovinski
rat, kao nastavak borbe protiv sofosticiranog fašizma koji se počeo razvijati na
području bivše Jugoslavije.
Antifašizam znači demokracija, sloboda, tolerancija, solidarnost i borba
protiv svakog ekstremizma, ustvrdio je Bebić.
Potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Josip Skupnjak rekao je
kako je Zagreb već uoči rata bio mjesto velikih priprema zemlje za borbu protiv
fašizma. Svaki peti građanin Zagreba sudjelovao je toj borbi, dodao je. Po
njegovim riječima 10. korpus bio je jedan od 11 korpusa na teritoriju bivše
Jugoslavije, a samo Hrvatska dala ih je pet. Skupnjak je napomenuo kako je čak
7000 pripadnika tog korpusa poginulo. Zamjerio je na umanjivanju antifašističke
borbe u školskim udžbenicima te se usprotivio napadima na boračka i invalidska
prava.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, u ime suorganizatora, rekao je kako su
se i hrvatski antifašisti i hrvatski branitelji svrstali na pravu stranu te se
žrtvovali za naše zajedničke ciljeve.
(Hina)
Podijeli na društvenim mrežama