Čak 43,8 posto maloljetnih dječaka konzumira alkohol jedanput do tri puta na tjedan, a njih 33 posto jedanput ili više puta na tjedan popije pet i više alkoholnih pića u manje od dva sata, što upučuje na često namjerno opijanje, rečeno je na okruglome stolu na kojemu su predstavljeni rezultati istraživanja o konzumiranju alkohola među mladima što ga je provela Zagrebačka pivovara u sklopu kampanje “Razmisli – treba znati stati”.
Dvije trećine ispitanika navodi je da im je najčešći motiv za konzumaciju alkohola opijanje i znatiželja, a manje njih spominje relaksaciju, povodljivost i ostale razloge. Ispitanici alkohol najčešće kupuju u barovima, klubovima i samoposluživanjima, a čak 20 posto priznaje konzumaciju alkohola u školi i oko nje.
Posljedica takvog opijanja je mamurnost, a trećina ispitanika priznala je da je osjetila nesvjesticu i gubitak pamćenja.
Sedamnaest posto nije primjenjivalo zaštitu tijekom spolnog odnosa, 5,7 posto doživjelo je napastovanje, 9,9 posto priznalo je napad na drugu osobu, a čak 17,9 posto ispitanika u dobi iznad 18 godina potvrdilo je da je vozilo automobil pod utjecajem alkohola.
Nedolazak na nastavu prisutan je u 15 posto maloljetnika, trećina doživljava promjene u ponašanju, poput agresivnih ispada, a ostale su posljedice hospitalizacija i uhićenja.
Istraživanje je pokazalo da alkohol češće konzumiraju mladi iz većih gradova. Oba spola alkohol konzumiraju jednako često, iako muški ispitanici piju više od djevojaka.
Rezultati istraživanja, istaknuto je na skupu, upozoravaju na sve nižu dobnu granicu konzumiranja alkohola kad je riječ o maloljetnicima i pojavu trenda namjernog opijanja, što uzrokuje mnoge negativne posljedice u socijalnom djelovanju. To pak govori da je potpuno izostala zadovoljavajuća poruka o neprihvatljivosti takvog ponašanja, od obitelji i škole, te o dostupnosti alkohola.
Rezultati istraživanja nisu neočekivani iako nisu dobri, ocijenila je voditeljica Službe za zaštitu zdravlja mladih i prevenciju ovisnosti u Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo Marina Kuzman. Istaknula je kako su mladi u Hrvatskoj prije 12 godina pili manje nego oni u Europi, a danas su prestigli svoje europske vršnjake.
Posebno zabrinjava, ističe Marina Kuzman, što se više ne pije radi ugode, nego je prisutno tzv. ekscesno pijenje, to jest opijanje, a činjenica je da mladi piju javno i da im je piće svagdje dostupno.
Ističe kako Hrvatska ima dobre zakone kad je riječ o zabrani prodaje alkohola mladima, ali nema društvene svijesti o tome da je pijenje štetno, a posebno da nije dobro za mlade. “Ako smo kao društvo tolerantni prema pijenju odraslih i pokazujemo tolerantnost prema pijenju mladih, tu svaka preventiva gubi bitku”, smatra Marina Kuzman.
Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba dr. Slobodanka Keleuva rekla je kako djelatnici hitne posljednjih godina sve češće posjećuju Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, kamo odvoze pijane maloljetnike koje pronalaze u okolici škole ili na drugim javnim mjestima. Ističe kako je među njima najviše djevojčica, a naročito zabinjava to što ih pijane na takvim mjestima ostavlja njihovo društvo.
Dr. Robert Torre iz Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Sestara milosrdnica istaknuo je kako je alkohol, za razliku od droga, mladima lako dostupan i jeftin, a pijenje je društveno prihvatljivo pa se njegov utjecaj na mlade u društvu podcjenjuje.
Podijeli na društvenim mrežama