Otvorenje je, kako navode iz MMSU-a, privuklo oko četiri stotine posjetitelja svih generacija, a među publikom su se našli brojni umjetnici, kustosi i nekadašnji članovi žirija koji su stvarali povijest ovog bijenala kroz tri desetljeća njegova postojanja.
Službeni dio otvorenja vodili su ravnateljica MMSU-a i kustosica izložbe Branka Benčić, kustosica i autorica postava Sabina Salamon, dokumentaristica Diana Zrilić te Renato Kostović, privremeni pročelnik riječkog Upravnog odjela za kulturu i kreativni razvoj.
„Ovo je izložba za grad, za Rijeku, nije samo izložba MMSU-a“, istaknula je ravnateljica Muzeja Branka Benčić, naglasivši važnost ponovnog sagledavanja Bijenala mladih i njegova mjesta u kulturnoj povijesti grada.
Šesnaest izdanja, više od 1500 umjetnika i umjetnica
Uz Riječke salone, Bijenale mladih bio je jedan od najvažnijih i najdugovječnijih izložbenih programa u povijesti ustanove. Tijekom 16 izdanja, od 1960. do 1991. godine, okupio je više od 1500 umjetnica i umjetnika te privukao više od 76 tisuća posjetitelja, nadilazeći tako okvire muzejske djelatnosti i postajući važnim dijelom urbane kulture Rijeke.
Koliko je Bijenale mladih značio umjetnicima, posvjedočio je Slobodan Trajković, umjetnik koji danas živi u Londonu, a koji je na riječkom Bijenalu 1985. godine nagrađen za slikarstvo. Njegov rad „Ratno ostrvo“ ponovno je izložen u Rijeci.
Susreti koji su oblikovali umjetničke generacije
Prisjećajući se svojeg sudjelovanja, Trajković je istaknuo kako je Rijeka tada predstavljala veliku priliku za povezivanje s drugim umjetnicima, povjesničarima umjetnosti i teoretičarima te za razvoj novih umjetničkih ideja. Susreti na Bijenalu mladim su autorima omogućavali izlazak iz lokalnih sredina, upoznavanje novih pristupa i osjećaj pripadnosti široj umjetničkoj zajednici.
Poseban trenutak večeri bio je nastup Đorđa Jandrića, koji je pred publikom izveo performans „Peta SCULPTURA“. Riječ je o radu izvorno predstavljenom na 16. Bijenalu mladih davne 1991. godine, pa je Jandrić ovim činom simbolično povezao novo otvorenje sa sjećanjem na posljednje izdanje nekadašnje kultne manifestacije.
74 rada, arhivska građa i televizijski prilozi
Postav obuhvaća čak 74 rada, uglavnom djela slikarstva i kiparstva iz bogatog fundusa muzeja, popraćena plakatima, arhivskom građom, dokumentacijom i televizijskim prilozima. Uz radove autora koji su obilježili prošla desetljeća, poput Nade Alavanje, Željka Kipkea, Damira Sokića i Maura Stipanova, projekt se snažno okreće i novoj publici.
Za mlađe posjetitelje pripremljeni su digitalni kviz, audio-šetnja koja kreće od studenoga te novo izdanje muzejskog fanzina “BENI”, nastalo u izravnoj suradnji s učenicima Prve riječke hrvatske gimnazije.
Vodstva, okrugli stol i predavanje do kraja siječnja
Bogat javni program nastavlja se sve do kraja siječnja iduće godine. Prvo organizirano stručno vodstvo za građanstvo na rasporedu je 29. listopada u 17 sati, nakon čega slijede nova vodstva tijekom studenoga i prosinca. Posebno zanimljiv bit će okrugli stol najavljen za 5. studenoga u 18 sati pod nazivom „Možemo li biti zadovoljni Bijenalom mladih?“, na kojem će govoriti Aleksandar Bassin, Nada Grozdanić, Živko Grozdanić i Berislav Valušek. Tjedan dana kasnije, 12. studenoga, fokus se prebacuje na novu generaciju kroz program “Nova generacija: susreti, iskustva i mogućnosti”, gdje će se mladi autori i kustosi povezati kroz kratka predstavljanja i raspravu o prilikama na današnjoj sceni, dok će 28. siječnja 2027. godine Dejan Vasić održati predavanje o arhivskim susretima vezanima uz Bijenale iz 1991. godine.
Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2027. godine. MMSU je otvoren od utorka do petka od 12 do 19 sati te vikendom od 12 do 17 sati, a za školske i grupne posjete uz prethodnu najavu vrata otvara i u jutarnjim terminima.
(Foto: Tanja Kanazir; MMSU Rijeka)
Podijeli na društvenim mrežama