Katalog izložbe “Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza” bogato je ilustrirano izdanje posvećenoživotu i radu trojice umjetnika čiji se radovi mogu vidjeti na drugom katu Palače šećera. To su Gustav Klimt, Ernst Klimt i Franz Matsch. Fokus je na Gustavu Klimtu, najvećom od trojice bečkih slikara čija su platna izrađena da bi krasila svod riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Katalog donosi tekstove 15 vodećih domaćih i međunarodnih poznavatelja Klimtova rada. O katalogu su govorili Ervin Dubrović, Irena Kraševac, Marian Bisanz-Prakken, Julija Lozzi Barković, Daina Glavočić i Deborah Pustišek Antić, koja je ujedno autorica izložbe i urednica kataloga.
Naglasak izdanja je na Klimtovoj ranijoj umjetničkoj fazi, što znači kako tekstovi dobrim dijelom govore o utjecajima njegovih slikarskih početaka na secesijski prevrat koji je uslijedio nakon riječke epizode. Slikovni prilozi ne donose samo prikaze riječkih djela već i djela koja pokazuju utjecaje prethodnika i suvremenika na stilski razvoj najpoznatijeg od trojice slikara koji su 1885. ukrasili svod riječkoga kazališnog zdanja.
Pozdravne riječi uputila je zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan koja je ovom prilikom istaknula kako je Rijeka postala grad koji pruža kvalitetne sadržaje za ljubitelje kulture i umjetnosti, što je uz infrastrukturne projekte, jedno od najznačajnijih naslijeđa titule Europske prijestolnice kulture.
„Izložba „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“ uistinu je jedinstvena izložba koja donosi rane radove jednog od najslavnijih umjetnika svih vremena – slike koje su nakon 133 godine privremeno skinute sa svoda riječkoga HNK Ivana pl. Zajca kako bi bile restaurirane te ekskluzivno prikazane na izložbi u novoobnovljenoj palači iz 18. stoljeća – našem Muzeju grada. Korak po korak, Palača šećerane je mijenjala vlastito lice, a svi mi smo bili svjedoci njezine čarobne transformacije. Od oronule i grube zgrade postala je upravo onakva kakva i zaslužuje biti, veličanstvena i ponosna palača, dom Muzeju grada Rijeke i postavom koji priča riječku priču, obogaćen radovima svjetskog likovnog genija – velikog Gustava Klimta“, rekla je Krpan.
Rijeka na “mapi” Klimtovih radova izvan Beča
Zamjenica gradonačelnika također je istaknula da je ovom izložbom Rijeka stavljena na „mapu“ Klimtovih radova izvan Beča.
Nakon predstavljanja izdanja, u Svečanoj dvorani započeo je simpozij posvećen Klimtu i njegovu vremenu. Izlagački niz otvorio je Ervin Dubrović temom Bečki i venecijanski umjetnici u riječkom kazalištu. Slijedila su izlaganja Deborah Pustišek Antić (Percepcija Gustava Klimta u Rijeci do 1940-ih), Mariana Bisanz-Prakkena (Studije za riječke slike), Irene Kraševac (Riječke slike – ikonografski program), te Ane Rušin Bulić i Slobodana Radića (Konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama). Samo za ovu prigodu, u Svečanoj dvorani izložena je mapa Klimtovih crteža objavljena 1922. godine.
Podijeli na društvenim mrežama