U Muzeju grada Rijeke predstavljena je nova knjiga Velida Đekića “Zvali su me Industrijska“, koja na više od 400 stranica opisuje povijest današnje Baračeve ulice.
To je prva knjiga napisana o nekoj riječkoj ulici, a njezine su stranice posvećene jednoj od najvažnijih prometnica u riječkoj povijesti. Ulica je kroz povijest mijenjala nazive od Ceste za Ponsal, Ceste za Volosko, Poštanske ceste za Istru, Industrijske ulice, Ulice Italija, Ulice Constanzo Ciano, Ulice JNA, zatim ponovno Industrijske, da bi zadnjih dvadesetak godina nosila naziv Ulice Milutina Barača.
Damir Grubiša, Velid Đekić i Ervin Dubrović
U svojoj knjizi Velid Đekić navodi kako je ta ulica kolijevka riječke industrije – u njoj je 1750. krenuo prvi gradski industrijski pogon, Rafinerija šećera. Nadovezujući se na Šećeranu novim pogonima, Baračeva je u vremenima što su uslijedila postala komunikacijsko srce riječke zapadne industrijske zone te tragom toga jedna od najprometnijih i najmnogoljudnijih gradskih ulica. Godine 1899. duž nje su postavljene tračnice prvog električnog tramvaja na tlu Hrvatske.
“Zvali su me Industrijska” prva je knjiga o nekoj riječkoj ulici
Knjiga objedinjava tekstove koji su prvotno objavljivani kao zasebni naslovi u periodičnim publikacijama, a sada su dorađeni i dopunjeni novim podacima.
Ovaj “biografski hod Baračevom ulicom dug tri stoljeća”, kako se navodi u podnaslovu knjige, bogato je ilustriran fotografijama Velida Đekića i obiljem arhivske građe.
Izdavači knjige su KUD Baklje i Udruga Pro Torpedo, a knjigu prodaje Naklada Val.
Podijeli na društvenim mrežama