Kulturno društvo Svetoga Kuzme i Damjana već petnaest godina
nastoji pokazati i dokazati da kultura ima mjesta i na rubu grada u njegovom
najistočnijem dijelu na Svetom Kuzmu. Osim petnaestogodišnjeg uspješnog
ostvarivanja projekta Forma Viva Sveti Kuzam – Galerija na otvorenom, u sklopu
i uz podršku projekta “Zdravi grad” nekoliko puta godišnje u Galeriji
doma Sveti Kuzam priređuju likovne izložbe. Riječkoj će se kulturnoj javnosti u
Galeriji doma Sveti Kuzam uz Kuzminju, dan Svetoga Kuzme i Damjana, zaštitnika
Svetoga Kuzma, ove godine u četvrtak, 25. rujna 2014. godine u 19.30 sati
predstaviti dio maestralnog opusa akademskog slikara Zvonimira Kamenara. Ovaj
put će to biti crteži i skulpture u staklu od kojih su neka ostvarenja po prvi
puta izložena javnosti.
Nepoznati Kamenar
Biti kipar pa prezimenom Kamenar, možeš li poželjeti više.
Biti onaj koji iz kamena vadi zarobljene oblike, tisućljećima stiješnjene u
kamenoj opni prošlosti. Biti bat i dlijeto odlamajući koru po koru davne
tutnjave stvaranja Svijeta. Biti kamenar Kamenar, zvonkim udarcima stvarati
nove krajobraze, to znači biti Zvonimir Kamenar, kipar.
Vrsnost u poznavanju materije, kvaliteta kamenarskog rada,
izuzetna snaga u izričaju, umjetnička imaginativna fluidnost karakteriziraju
ovoga kipara.
Ovoga puta osobit dar sebi i nama u galeriji Sveti Kuzam
predstavit će premijerno svoje monumentalno djelo GROBNIKU. Taj karton kao
ekstatična igra volumena i prostora na papiru dominira plohom, reduciranom
bojom i mahnitom kompozicijom u nasluti krvava okršaja na Grobničkom polju.
Kovitlac konja, ljudstva, oružja i stjegova ekspresivnom definicijom uvlači nas
direktno u prašinu, znoj, zemlju i krv. Udara nas kopitima i željezom, mahnito
buči strahom i užasom, veličajno se gleda ratničkim ponosom. Čini nas osobitim
djelićem vizije sanjara, u stvarnosti povlaštenom cjelinom unikatna doživljaja.
Tome pridodaje Zvonimir Kamenar svoje skice i crteže, te kao
još jednu premijeru svoje filmove. Otkrivamo tako kipara što plohom ostvaruje
prostor, Zvonimira Kamenara što bravurom majstora volumena slika dlijetom.
Kontrapunkt ovim ostvarenjima devedesetih godina dvadesetog
stoljeća izložbenom koncepcijom nalazimo staklo iz osamdesetih. Velike
skulpture iz samoborskog stakla organičnošću miha, kao dominantnom elementu
Kamenarova cjelokupna stvaralačkog opusa u kontrastu teška kamena upravo svojom
krhkošću i lapidarnom elegancijom potvrđuju osobitost i vrhunsku motivsku,
umjetničku i zanatsku kvalitetu autora. Zvučnost transparentna volumena
ostvaruje se zvucima pradavna, suvremenom notom kiparskog jezika.
Theodor de Canziani
Podijeli na društvenim mrežama