Znanstvenim skupom obilježeno 650. godina dolaska slike Majke Božje na Trsat

Naime, kako je kazala prof. dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić
s Filozofskog fakulteta u Rijeci, iako se slika već stojećima nalazi na Trsatu,
a Trsatsko je svetište jedno od najvažnijih marijanskih svetišta u Europi, još
uvijek je puno neriješenih pitanja vezanih uz sliku, a znanstvene spoznaje nisu
publicirane u velikoj mjeri. Primjerice, jedno od dvojbenih pitanja vezuje se
uz njezino porijeklo – dok su ranija znanstvena saznanja govorila da je
bizantskog porijekla, novije spoznaje ipak ukazuju na nastanak u zapadnoj
Europi.

U ime organizatora sudionike skupa pozdravili su gvardijan
samostana na Trsatu fra Bernard Barbarić, dekanica Filozofskog fakulteta Ines
Srdoč-Konestra te predstojnica Studija teologije u Rijeci Nela Gašpar. Dvije
visokoškolske ustanove iznimno dobro surađuju na brojnim projektima, a dekanica
Srdoč-Konestra naglasila je kako bogata kulturna baština Rijeke krije još mnoge
teme za znanstveno proučavanje.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako ikona
Gospe Trsatske čini dio bogatstva koje Trsatsko svetište čini posebnim mjesto
ne samo za Riječane, već i brojne hodočasnike.

Na skupu su sudjelovali eminentni stručnjaci iz Zagreba,
Splita i Rijeke, koji su o temama vezanim uz sliku Majke Božje govorili u dvije
sekcije. Na povijesno-teološkoj sekciji bilo je riječi o pisanim izvorima o
dolasku slike Gospe Trsatske u samostan, povijesnom okviru dolaska slike na
Trsat ili pak krunjenju slike Gospe Trsatske ne kao fizičkom ukrasu, već
simbolu slavljenja otajstva vjere – krunici.

Kroz povijesno-umjetničku sekciju razgovaralo se o legendi o
datiranju nastanka slike i papi Urbanu V. kao donatoru slavne ikone,
scenografiji krunidbe slike te je, između ostaloga, prikazan i tijek
restauracije trsatske slike.

Na kraju skupa održana je promocija knjige povjesničarke
umjetnosti Zoraide Demori Staničić „Javni kultovi ikona u Dalmaciji“. U njoj je
na znanstveno utemeljen način obrađen bogati korpus ikona nastalih od 13. do
19. stoljeća, a ujedno je protumačena uloga što su je ikone imale u vjerskom i
kulturnom životu Dalmacije. Govoreći o slici Majke Božje Trsatske, dr.sc.
Demori Staničić istaknula je kako ikona pripada tipu slikarstva koji se
polovinom 14. stoljeća njegovao u prikazu Bogorodice na području Mediterana te
da ima najviše sličnosti sa prikazima Gospe u Omišu te nekim talijanskim
ikonama.

Znanstveni skup „Vera imago G.V. Mariae Tasactensis –
1367.-2017.“ organizirali su Filozofski fakultet u Rijeci, Franjevački samostan
na Trsatu i Studij teologije u Rijeci Katoličkog bogoslovnog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, a idejni začetnik njegovog održavanja je trsatski
franjevac i crkveni povjesničar dr. fra Emanuel Hoško.