Borba za prava žena aktualna je već više od sto godina.
Tijekom tog vremena ostvareni su važni pomaci u korist ostvarivanja sve većih
socijalnih, ekonomskih i političkih prava žena u Hrvatskoj, no još uvijek
postoje područja u kojima žene nisu dosegnule status koji bi mogle i trebale
imati. Iako je tema ravnopravnosti spolova društveno pitanje koje zaslužuje
pozornost svih tijekom cijele godine, ožujak je ipak mjesec kada se postavlja
pitanje – koji je status žena u društvu, naveo je DSZ u svojoj statističkoj prezentaciji.
Prosječna starost žena u stalnom porastu
Promatrajući unatrag četrdesetak godina, prosječna starost
žena u Hrvatskoj je u kontinuiranom porastu. Naime, 1971. prosječna starost
žena u ukupnom broju hrvatskih stanovnika iznosila je 35,5 godina da bi se do
2015. povećala za gotovo devet godina. Žene u dobi od 60 i više godina činile
su 2015. nešto manje od trećine ukupnog broja žena (29,3 posto), dok je 1971.
taj udio iznosio skoro dvostruko manje (16,9 posto).
Rađa se više dječaka nego djevojčica
Broj živorođenih u nešto je većem postotku na strani dječaka.
Tako je 1971. udio djevojčica u ukupnom broju novorođenih iznosio 48,1 posto, a
taj se trend nastavio i u sljedećim desetljećima. U odnosu na 70-godine 20.
stoljeća, broj živorođenih djevojčica u Hrvatskoj se u 2015. gotovo prepolovio,
što i ne čudi s obzirom na činjenicu da se rađa sve manje djece, navode iz
DSZ-a.
Prosječna starost nevjesta porasla za šest godina
Također žene u Hrvatskoj se
sve kasnije odlučuju na stupanje u bračnu zajednicu. Na tu činjenicu u
velikoj mjeri utječe splet raznih društvenih i gospodarskih čimbenika. Sve veći
obuhvat mladih žena visokoškolskim obrazovanjem vrlo je važan čimbenik u pomicanju
te dobi u starije dobne skupine. Tome je pridonijelo
osamostaljivanje žena koje se sve više uključuju na tržište rada. Mladi ljudi
koji imaju namjeru sklopiti brak danas u sve većem broju žive zajedno, u
izvanbračnim zajednicama, i prije sklapanja braka. Sve navedeno pridonijelo je
povećanju prosječne dobi nevjeste pri sklapanju prvog braka u promatranome
razdoblju od 1971. do danas za šest godina.
Rađaju u kasnim dvadesetima
Spomenuti splet društvenih i gospodarskih čimbenika koji
utječu na činjenicu da se žene u Hrvatskoj sve kasnije odlučuju na bračnu
zajednicu, ujedno pridonosi i pomicanju dobi u kojoj se žene odlučuju na
rođenje prvog djeteta. Tako je 1971. prosječna prvorotkinja bila u ranim
dvadesetima, a više od četiri desetljeća kasnije u kasnim dvadesetima.
Žive sedam godina duže od muškaraca
Zahvaljujući sve
boljim životnim uvjetima, očekivano trajanje života pri rođenju s godinama je
sve veće te se u četrdesetak godina kod žena povećalo za nešto više od osam
godina. Osim navedenog, udio žena u ukupnom hrvatskom stanovništvu u dobi od 60
i više godina znatno je veći i, prema podatcima procjene stanovništva, krajem
2015. iznosi 57,9 posto. Takva spolna raspodjela povezana je i s činjenicom da
žene u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca.
Visokobrazovanih žena više nego muškaraca
U pola stoljeća
zabilježene su velike promjene u području obrazovanja žena u Hrvatskoj. Ako
promatramo žene u dobi od 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi,
vidljivo je da su žene kroz desetljeća sve obrazovanije. Naime, prema podacima
Popisa stanovništva 1961., čak je 92,4 posto žena imalo osnovno obrazovanje ili
manje, a njih svega 0,8 posto visoko obrazovanje. S druge strane, podatci
posljednjeg Popisa stanovništva 2011. pokazuju da je najveći broj žena, točnije
gotovo polovica ukupnog broja, imao srednjoškolsko obrazovanje. Na području
visokog obrazovanja zabilježene su najveće promjene. Udio visokoobrazovanih
žena iznosio je 16,7 posto, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca iznosio 16
posto. Visoko obrazovanje je tako jedno od područja u kojem žene ne samo da su
postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle.
Najbolje plaćene u financijama i osiguranju
Prosječna mjesečna
neto plaća žena u 2014. iznosila je 5.190 kuna te je bila za 10,9 posto manja
od prosječne mjesečne neto plaće muškaraca. Najnižu neto plaću imale su žene
zaposlene u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3 986 kuna) i
prerađivačkoj industriji (4 259 kuna), dok su najvišu neto plaću imale žene
zaposlene u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (7 140 kuna)
te informacijama i komunikacijama (7 119 kuna). U dva područja djelatnosti žene
su imale veće plaće od muškaraca, i to za 10,0 posto u građevinarstvu te za 4
posto u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
Najviše zaposlene u obrazovanju i trgovini
Najveći broj zaposlenih žena u pravnim osobama u 2015. bio
je u djelatnostima trgovine na veliko i na malo (17,4 posto) te obrazovanja
(15,8 posto), dok je najveći udio zaposlenih žena bio u djelatnostima
zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (78,3 posto) te obrazovanja (77,4 posto).
Promatrajući prosjek za 2015., 52,3 posto radno sposobnog
stanovništva činile su žene, dok su u zaposlenima činile gotovo polovicu
ukupnog broja zaposlenih, odnosno 46,1 posto, podaci su Državnog zavoda za
statistiku.
Podijeli na društvenim mrežama