Neka istraživanja kažu da jezik kao najefikasnije i
najmoćnije sredstvo komunikacije nije (bio) rodno neutralan. Štoviše, u
njegovim se slojevima kriju duboko usađene nejednakosti muškog i ženskog,
sedimenti otvorene ili prikrivene mizoginije, seksizam. Jezik je, nadalje,
učinkovito sredstvo društvenih intervencija, on je i medij u kojem se ogledaju
društvene promjene. Možemo li u tom smislu, govoriti danas o “ženskom jeziku” i
na koji način? Postoji li “muški jezik” ili samo jezik? Kako da mislimo pojam
govornice te jesmo li drage, dragi ili dragei?
Osim o jeziku, na saboru će se raspravljati i o ženskim
likovima u projektima HNK Ivana pl. Zajca, poput onih u dramskoj predstavi
„Jesenja sonata“ i „Gostioničarka Mirandolina“ ili onih u operi „Giulio Cesare
in Egitto“ i „Otello“ te zastupljenosti
žena u umjetničkom radu.
Ovom prilikom HNK Ivana pl. Zajca pokrenut će i inicijativu
promjene u svojim službenim dokumentima svih naziva radnih mjesta napisanih u
muškom rodu u ženski rod, budući da je ustaljeno da je muški gramatički rod norma
pod kojom se podrazumijeva i muška i ženska (i treća) osoba. Iznimke su rijetke
i kontekstualno specifične poput onih u nazivu pralja i spremačica, što je
slučaj i u dokumentima našeg Kazališta.
U Memorandumu s objašnjenjima (Vijeće Europe) u poglavlju A.
Zakonodavne i administrativne mjere, navodi se sljedeće:
Jezik, čiji je simbolizam važan, ne smije odobravati
hegemoniju muškog modela. Jezik mora biti rodno neutralan (npr. „osoba”) ili se
odnositi na oba spola („njegov/njezin”) (stavak 2 39.).
Ulaz na sjednicu je slobodan.
Kazalište ujedno poziva Riječane da se pridruže Kazališnom
saboru. Nakon učlanjenja svakim dolaskom mogu
dobiti pečat za tekući mjesec te na taj način ostvariti popust od 50% na kupovinu
dvije ulaznice.
Podijeli na društvenim mrežama