Šok izazvan objavom tajnih
američkih diplomatskih bilježaka koje su skupina WikiLeaks i njezin
osnivač Julian Assange učinili dostupnima milijunima korisnika, podsjeća
na aferu Napster iz 1999. godine kada je glazbenu industriju uzdrmalo
postavljanje i besplatno korištenje stotine tisuća pjesama na internetu.
Mediji, vlade i stručnjaci pitaju se hoće li WikiLeaksova
otkrića polučiti sličan učinak u diplomaciji i transparentnosti slobode
izražavanja.
Kada je krajem studenoga počeo objavljivati niz od 250.000
diplomatskih bilježaka, WikiLeaks je težio ukazati na proturječje između
službenog stajališta Sjedinjenih Država i onoga “što se izgovara iza
zatvorenih vrata”.
Granica između koristi i štete tanka je, drži američki stručnjak
za socijalna i ekonomska pitanja Clay Shirky, jer građani u
demokratskim zemljama “imaju pravo znati što njihova zemlja govori u
njihovo ime”, no “s druge strane ne može sve biti savršeno
transparentno”.
Andrew Rasiej, suosnivač političko-tehnološkog bloga
techPresident.com drži da je WikiLeaks “uveo internet u novo doba”, kako
se to dogodilo s aferom Napster.
Kad se stanje smiri američka vlada “priznat će da tajnama treba
pribjegavati samo u rijetkim prigodama”, nada se Rasiej, ali strahuje da
bi vlade “mogle posegnuti za lijekom koji bi bio štetniji od same
bolesti”.
Stručnjak za kibernetičku sigurnost James Lewis drži da se
vodstvo WikiLeaksa “vjerojatno vodilo dobrim nakanama, no da bi se one
mogle okrenuti protiv njih” jer će se ljudi zapitati “je li takvo
ponašanje bilo razumno i većina će ih odgovoriti niječno”.
“WikiLeaks nam je pomogao shvatiti da nijedna tajna nije
zaštićena”, piše medijski stručnjak Jeff Jarvis na svome blogu
Buzzmachine.com i zaključuje da “s internetom moć prelazi iz ruku onih
koji drže tajne u ruke onih koji ih otkrivaju”.
U zasebnu tekstu AFP piše da je Facebook u 2010. počeo osporavati prevlast Googlea na internetu.
Osnivač Facebooka Mark Zucekerberg, proglašen čovjekom godine po
izboru časopisa Time, priznao je da još postoje područja u kojima su
Google i Facebook konkurentni, ali nije zanijekao da mu je cilj
“osvojiti cijeli internet”.
Facebook, stvoren 2004., kao alat druženja za studente s
Harvarda, pruža informacije koje su po definiciji personalizirane, dok
Google jamči neutralnost pruženih informacija.
Facebook je u listopadu imao 663 milijuna upisanih korisnika, a
Google gotovo 977 milijuna, prema podacima ComScore. No u rujnu je
ComScore zabilježio da korisnici ostaju mnogo dulje na stranicama
Facebooka nego na stranicamaa Googela.
Od proljeća Facebook je uveo višestruke inovacije kojima se
približio domenama Googlea: poruke, adresa @facebook.com za korisnike
mogla bi ozbiljno ugroziti snagu adrese Gmail. Uveo je pretraživač u
kojem odgovore na pitanja daju članovi Facebooka.
Promatrači zaključuju da su Facebook i od njega dvostruko
stariji Google počeli latentni rat, ponajprije u novačenju zaposlenih.
Naime 200 zaposlenika Facebooka, odnosno 10 posto njegova osoblja, bivši
su “googleovci”. Da bi tomu stao na kraj, Google je svojim
zaposlenicima plaću povećao za 10 posto.
Ipak neki stručnjaci ocjenjuju da Facebook nije zaustavio uzlet
Googlea, već je unio novosti koje će ukupno povećati “internetski
kolač”.
Googleov ukupan godišnji prihod je deset puta veći od prihoda
Facebooka i mogao bi doseći 22 milijarde dolara ove godine, odnosno 21
milijardu više nego što je ostvario Facebook.
Podijeli na društvenim mrežama