Vjernici katolici slave Sveta tri kralja, a pravoslavni Badnjak

Uoči blagdana Bogojavljanja, katolici običavaju u crkvama
blagoslivljati vodu kojom se onda škrope kuće vjernika. Blagdanom Isusova
krštenja, koji se slavi u nedjelju po Bogojavljenju, završava u katolika
božićno vrijeme.

U mnogim krajevima kršćanskog Istoka u prvim kršćanskim vremenima umjesto
Božića slavila se svetkovina Bogojavljenja kao svetkovina objavljenja Kristova
božanstva.

Prema Evanđelju po Mateju, mudraci s Istoka pratili su zvijezdu do Betlehema
vjerujući da će ih ona dovesti do Isusa, novorođenoga Kralja.

Kad su u štalici pronašli dijete s majkom Marijom, poklonili su mu se i
prinijeli darove – tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju i smirnu (plemenitu mast)
kao čovjeku.

U Evanđelju se ne navodi njihov broj ni ime, no kroz povijest ustalila su se
tri mudraca, tri kralja: Baltazar, Melkior i Gašpar, vjerojatno zbog tri dara –
zlata, tamjana i smirne.

Poruka je blagdana, nastalog početkom 3. stoljeća, da je Isus Spasitelj za sve
ljude, a to su naznačili, kao prvi predstavnici poganskoga svijeta koji su se
došli pokloniti Isusu, upravo mudraci s Istoka – Sveta tri kralja.

Kršćani – pravoslavni koji Božić slave po julijanskom kalendaru 6. siječnja
obilježavaju Badnjak.

Na Badnju večer, koja spaja Badnji dan i Božić (7. siječnja), vjernici će se
okupiti u crkvama na bogoslužjima na kojem će biti posvećeni badnjaci.

To je jedan od brojnih božićnih običaja.

Na Božić ujutro, prije svitanja, zazvonit će sva zvona na pravoslavnim
hramovima objavljujući rođenje Sina Božjeg.

Vjernici se pozdravljaju riječima “Mir Božji, Hristos se rodi!” i
otpozdravljaju: “Vaistinu se rodi!”