Vijeće veleučilišta i visokih škola za zakon o visokom obrazovanju

“Nakon što su se Gospodarsko socijalno vijeće, brojna sveučilišta i brojni
znanstveno-istraživački instituti na čelu s Institutom Ruđer Bošković, te čitav
niz pojedinaca i ustanova pozitivno očitovali o predloženom paketu zakona o
znanosti i visokom obrazovanju, podrška je stigla i od Vijeća veleučilišta i
visokih škola”, navodi u priopćenju Ministarstvo. Dodaje kako se u pismu, kojeg
potpisuje predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola prof. dr. Marko Jelić,
pozdravlja namjera predlagatelja da kvalitetnim rješenjima poboljša razinu
visokog obrazovanja u RH te Vijeće podržava donošenje zakona.

Ministarstvo “zahvaljuje svim pojedincima i ustanovama koji su svojim
primjedbama i prijedlozima tijekom više od pola godine trajanja javne rasprave
pomogli u izradi iznalaženju i oblikovanju iznimno kvalitetnih zakonskih
rješenja”.

Ministarstvo ujedno “izražava vjeru da će i svi ostali koji još možda imaju
dodatnih primjedbi pomoći Ministarstvu da se kroz predstojeća dva saborska
čitanja dotjeraju i posljednje pojedinosti triju zakona, kao što je to učinilo i
Vijeća veleučilišta i visokih škola RH”.

“Novim će zakonima u Hrvatskoj prvi put jasno biti uređen i omogućen sustav
potpuno besplatnog studiranja, kroz kojega će svi budući studenti, neovisno o
svojem materijalnom ili socijalnom statusu, imati jednake prilike za upis i
završetak željenih studija”, navodi Ministarstvo i dodaje kako “u tom smislu,
osobitu zahvalu upućuje studentima iz pokreta ‘Besplatno školstvo’ koji su prije
dvije godine prosvjedom jasno i glasno ukazali na problem gotovo pa lihvarskih
školarina na mnogim visokim učilištima, te time potakli rješavanje tog
pitanja”.

Ministarstvo u priopćenju ističe kako su ključne promjene, koje reforma
sustava znanosti i visokog obrazovanja donosi, besplatno studiranje svim
studentima, jednaka dostupnost visokog obrazovanja svima, visoko obrazovanje kao
javno dobro, zaustavljanje komercijalizacije na javnim visokim učilištima,
povezivanje visokog obrazovanja s tržištem rada, učinkovitije financiranje
(umjesto državnog upravljanja, državni nadzor nad trošenjem proračunskog novca),
garancija financijske stabilnosti sveučilišta i znanstvenih instituta,
osnaživanje znanstvenih i istraživačkih potencijala radi lakšeg povlačenja
sredstava iz EU fondova, znanost kao zamašnjak društvenog i gospodarskog
održivog razvoja, zakoni kao preduvjet za provedbu bilo kakvih strategija
visokog obrazovanja i znanosti te zakoni u skladu s preporukama EU i za dobrobit
hrvatske znanosti.