Izložba „Slika u slici“ kao polazište uključuje radove iz zbirki MMSU-a, a u prvi plan stavlja bogatstvo Kalinina opusa. Tijekom svojeg izrazito aktivnog stvaralaštva Ivo Kalina (1925. – 1995.) bio je dijelom velikih promjena na polju likovnosti u drugoj polovici 20. stoljeća u Hrvatskoj.
Na otvaranju izložbe govorili su ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović te kustosica Kristina Barišić.
Marko Filipović, Kristina Barišić i Branka Benčić
Grad Rijeka prepoznao je značaj Kalininog rada, nazvavši po njemu gradsku likovnu nagradu. Tako se Likovna nagrada Ivo Kalina dodjeljuje se svake dvije godine kao priznanje za iznimna postignuća na području suvremene likovne umjetnosti. Nagrada se daje za najbolju likovnu izložbu na području suvremene umjetnosti održanu tijekom godine u galerijskim i javnim prostorima na području grada Rijeke. Upravo je u tijeku Javni poziv za dostavu prijedloga za dodjelu likovne nagrade za najbolju likovnu izložbu na području suvremene umjetnosti održanu tijekom 2023. i 2024. godine, a prijave se mogu dostaviti do 28. veljače.
„Slike, grafike, kolaži, predstavljaju svojevrsnu priču u priči, gdje jedan rad u sebi sadrži drugi rad, svoj par. Drugim riječima, unutar Kalinina umjetničkog djela pojavljuje se novo umjetničko djelo, cjelina postaje fragment, a fragment cjelina. Potez kistom, ta mahnita gesta, emocija, prirodno se nastavlja i nestaje kroz širok i krupan kadar, neprestanu kretnju koja iznova redefinira ono što je bilo prije i stavlja u perspektivu ono što tek dolazi. Oslikava se pritom duh autora, koji je glasno prisutan bez obzira o kojem se formatu i tehnici radi. Dok promatramo te slike, vidimo još slika, konstantno reinterpretirajući strast koju nam je autor predao u život. Scenografski element u postavu naglašava ideju slike u slici i geste kao nekontrolirane ekspresije, a ono što je još ljepše, dok ne pročitamo naziv slike ili svojevrsno objašnjenje, uvijek vidimo svoju sliku, svoju emociju“, ističu u MMSU-u.
Ivo Kalina rođen je u Zagrebu, 21. veljače 1925., a od svoje druge godine živio je u Opatiji, gdje je završio osnovnu školu. Nakon toga preselio se u Zagreb, gdje je završio gimnaziju i upisao Akademiju likovnih umjetnosti (1943.). Diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Jerolima Miše (1950.) te počeo raditi kao suradnik u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića (1950. – 1956.). Uz to, bio je član umjetničke grupe Mart (1956. – 1962.). Pripadnost grupi Mart (koja je okupljala sve bivše suradnike „Majstorice“) bila je pragmatičnog karaktera, poticaj za mogućnost što češćih izlaganja, kako u državi tako i u inozemstvu. Uz umjetnike koji su činili bazu Hegedušićeve Majstorske radionice (Dogan, Kulmer, Kujundžić i Perić), Kalina je bio i član Grupe petorice, koja je bila temelj onoga što danas nazivamo povijesnim enformelom u Hrvatskoj. Prvu samostalnu izložbu održao je 1958. u Zagrebu, u Klubu studenata. Nekoliko godina poslije, 1963., preselio se natrag u Opatiju, gdje je stvarao do kraja života.“
Valorizacija i predstavljanje Kalinina opusa započela je s monografijom Kalina (1985.), autorice Vande Ekl, a nastavilo se s retrospektivnom izložbom Ivo Kalina koju je priredio Berislav Valušek u Modernoj galeriji u Rijeci (1994.). Zatim je uslijedila knjiga Dobro jutro, gospodine Kalina, autora Ervina Dubrovića (2000.) te druga retrospektivna izložba, održana u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu (2006.), pod nazivom Mijene geste, koju prati i monografija istoimenog naziva. Najrecentnija monografija, Kalina, objavljena je 2018. godine u nakladništvu Hrvatskog muzeja turizma, Opatija, a potpisuju je Milan Bešlić, Ervin Dubrović i Berislav Valušek.
Kalina je dobitnik Nagrade HDLU-a Rijeka (1984.), Nagrade Grada Rijeke za slikarstvo (1974. i 1994.) te Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1995.). Posthumno je odlikovan Ordenom reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za trajni doprinos hrvatskoj kulturi (1997.).
(Foto: Tanja Kanazir; MMSU Rijeka press)
Podijeli na društvenim mrežama