Za razliku od televizija i radija, podatci kojih
su već objavljeni u upisniku pružatelja medijskih usluga, agencija je
ovih dana tek počela objavljivati podatke o elektroničkim publikacijama,
odnosno portalima, a očekuje se da će cijeli postupak završiti do kraja
godine.
Agencija u odgovoru Hini objašnjava da još usklađuje podatke s
novim Zakonom o elektroničkim medijima (ZEM) koji je jasnije odredio
kriterije pa provjerava odgovaraju li novoj definiciji već prijavljeni
portali.
Po toj odrednicii portali su urednički oblikovane internetske
stranice koje sadrže inačice tiska i informacije iz medija, a dostupni
su široj javnosti neovisno o opsegu.
Od 2008. upis je zatražilo gotovo 300 portala, kažu u agenciji.
Obvezu prijave prije objave portala propisuje ZEM, a za one koji to ne
učine predviđene su novčane kazne od pet tisuća do čak sto tisuća kuna.
Vijeće za elektroničke medije, koje upravlja agencijom, ostavlja
otvorenu mogućnost da, prije nego ih kazni, upozori portale da su se
obvezni prijaviti jer mnogima nisu poznati propisi u tom dinamičnom
području.
ZEM također propisuje da su portali od 2010. obvezni uplatiti
0,5 posto prihoda za rad agencije, a prve se uplate, kažu u agenciji,
mogu očekivati u svibnju 2011.
Profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Zrinjka
Peruško rekla je u razgovoru za Hinu da se zadnjih godina u Europi
internet nastoji preciznije zakonski urediti, što uključuje pitanja
slobode izražavanja i istodobno zaštitu javnosti od zlouporabe. Pritom
se posebno radi na tome kako regulirati medije na internetu a da se ne
ugrozi sloboda izražavanja, ali i da se osigura njihova odgovornost.
Internetom u Hrvatskoj koristi se više od 50 posto stanovništva,
a među mladima taj postotak je puno viši. Internet kao nova platforma
omogućuje da se na njemu razviju različiti institucionalni sadržaji.
Novim medijima pripadaju i portali koji omogućuju interaktivnost
i komentare korisnika, tehnološki su napredni i služe se svim oblicima
informacija – tekstom, zvukom, slikom, kazala je Peruško.
“Portali su postali mjestom gdje se ljudi okreću za prvom
informacijom, ali je posebno pitanje vjerodostojnosti tih informacija.
To je važno, napose u današnjem okružju novih medija i interneta u
kojem sve više vijesti dolazi iz neslužbenih izvora, od ljudi koji nisu
novinari i koji šalju informacije preko twittera, facebooka, blogova”,
kazala je Peruško.
No ona smatra da nemaju svi portali to načelo te da oni koji su povezani s medijima imaju slične izvore.
Mogućnost stavljanja vlastitih vijesti na internet omogućila je
nova tehnologija, kaže Peruško, pa je moguće imati novinarski portal ili
blog bez fizičkog mjesta za redakciju i posebnih sredstava te da pritom
svaki čovjek bude producent vijesti i amaterski novinar.
“Oni koji su amateri, a žele se baviti profesionalnim poslom,
možda u cijeli novinarski sustav unose nered, odnosno unose informacije
koje nisu provjerene”, upozorava Peruško. “Vrlo je važno razlikovati
portale koji se registriraju kao mediji pa su nužno odgovorni za
informacije koje objavljuju, od portala koji su samo blogovi, i koji
samo donose vlastito mišljenje”, ističe Peruško.
Nove tehnologije, posebno internet, omogućile su da sve više
ljudi nisu samo primatelji informacija nego da ih i stvaraju i na taj
način kreiraju nove medije, među ostalim portale i blogove. To, smatra
Peruško, pridonosi pluralizmu i mogućnosti da ljudi iskažu svoje
mišljenje, proširuje područje javnosti, u kojem se ona može kreirati.
Iako nema podataka o tome je li povećana količina informacija
pridonijela kvaliteti informiranosti javnosti, Peruško upozorava da se s
povećanjem broja ljudi koji informiraju povećava i broj onih koji ne
znaju kako se to radi i koji objavljuju možda neprovjerene vijesti. No,
drži da to čine i tradicionalni mediji.
Amatersko ili civilno novinarstvo ima problem vjerodostojnosti
jer je posebno pitanje koliko se može vjerovati u istinitost informacije
koju nam daje netko za koga nismo nikad čuli, ocjenjuje Peruško i
dodaje da tu situacija nije do kraja razriješena. “S jedne strane puno
je veća mogućnost da iz prve ruke dobijemo neku informaciju, a s druge
strane puno je veća odgovornost na onome tko čita da je pitanje
vjerodostojnosti toga upitno”, zaključila je Peruško.
Smatra da pitanje o tome jesu li ljudi sada bolje informirani
može biti povezano s pitanjem kako funkcionira javnost i je li ona
toliko “istrgana” na malene javne sfere koje se vrte oko jednog bloga
ili portala da više ne postoji zajedničko javno mnijenje, ali je to
nešto o čemu se vode rasprave.
Također, nema odgovora na europskoj ni svjetskoj razini na
pitanje pomažu li ili odmažu novi mediji i mogućnosti novih platforma
demokraciji jer je o tome rasprava u tijeku.
“Novi mediji definitivno omogućuju više glasova, a pridonose li
ti glasovi nečem konstruktivnom ili većem žamoru i buci, pitanje je na
koje još nije odgovoreno ni teorijski i empirijski”, zaključila je
Peruško i ustvrdila da su portali otvorili novu mogućnost informiranja i
da svaki novi medij povećava pluralnost, ali da je sasvim drugo pitanje
povećava li se istodobno i informiranost.
Podijeli na društvenim mrežama