Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježen u DIP-u s Hotelom Hilton

Povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, Društvo za istraživanje i potporu i njegove članove posjetili su predstavnici Hotela Hilton Costabella generalni manager Ryan Gauci i voditeljica ljudskih resursa Nataša Kovačić Stilinović te ih počastili tortama.

„Ovo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu je samo dio naše nove priče koju gradimo za naše članove i zajednicu u kojoj živimo. S Hotelom Hilton smo započeli suradnju u studenom 2022. godine kada smo dobili narudžbu za izradu 200 kuglica od filcane vune koje su završile u domovima njihovih zaposlenika. To je samo dio naše suradnje koja se svaki dan sve više razvija, a cilj nam je zajednički – uključivanje osoba s invaliditetom u radne aktivnosti i druge aktivnosti kojima želimo pokazati drugima kako se pokazuje stvarno, a ne deklarativno prihvaćanje različitosti“, navode iz DIP-a, dodajući da, osim toga, žele potaknuti i druge poslodavce na društveno-odgovorno poslovanje, senzibilizirati donositelje odluka na proaktivni pristup u rješavanju izazova s kojima se suočava populacija s poremećajem iz spktra autizma te potaknuti javnost na aktivni doprinos izgradnji uključive zajednice u kojoj živimo.

Ranjiv dio populacije

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se od 2. travnja 2008. godine kada je ovaj dan uvršten u kalendar Svjetskih dana Ujedinjenih naroda kako bi se skrenula pozornosti na sve veće izazove s kojima se susreću osobe s ovim složenim poremećajem. Prema nizu istraživanja su osobe s autizmom i njihove obitelji posebice su ranjiv dio populacije koji zahtijeva sustavna rješenja i stalnu podršku i skrb zajednice u kojoj žive.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Primorsko-goranskoj županiji dijagnosticirano i/ili registrirano (HZJZ, 2021) je 266 osoba s poremećajem iz spektra autizma (PAS), u dobi do 19 godina, no vjeruje se da je ta brojka i veća s obzirom na to da se u DIP-u svakodnevno susreću s osobama kojima PAS nije dijagnosticiran u djetinjstvu.

Inkluzivni model

U novije vrijeme se sve više govori o “neurorazličitosti” i “neurotipičnim“ osobama, kako bi se naglasilo da svi imamo neki svoj model kognitivnog odgovora na stvarnost i druge oko sebe, što predstavlja inkluzivni model za različitosti. Neurorazličite osobe su osobe iz spektra autizma, ADHD-a, s disleksijom i disgrafijom, kao i osobe s intelektualnim teškoćama ili teškoćama u učenju i dr. Iako postoje kritike i opreke ovaj model je izbrisao stigmu “bolesti“ s autizma, što stvara nove mogućnosti za podršku i skrb radi uključivanja u zajednicu.

„U svom desetogodišnjem radu, često smo se susretali s posljedicama neprimjerene skrbi, kao rezultatom nedostatka dijagnostike i time primjerenih rehabilitacijskih postupaka. Radi se najčešće o djeci ili osobama s kombiniranim teškoćama, a najčešće se ističu one koje zahtijevaju najveće prilagodbe sustava”, navodi se u DIP-ovom priopćenju. Naime, uz autizam često idu i ADHD, disleksija, epilepsija i intelektualne teškoće, ali i poremećaji poput anksioznosti i depresije.

Usluga poludnevnog boravka i psihosocijalne podrške

Izazovi s kojima se susreću djeca i osobe s PAS vidljivi su na svim razinama sustava i u svim razvojnim fazama – od neprimjerene i neujednačene dijagnostike  do neprimjerenog sustava školovanja i zdravstvene skrbi, kao i male mogućnosti podrške i skrbi u odrasloj dobi.

DIP je i za ovu skupinu organizirao socijalnu uslugu poludnevnog boravka i psihosocijalne podrške, a osnutka im se pridružuju mnoge mlade osobe i njihove obitelji kojima se zdravstveno stanje pogoršava zbog nedostatka skrbi i podrške i uključivanja u zajednicu.

„No oni nisu izolirani u zasebnoj skupini, nego žive, uče i vesele se životu zajedno s drugim osobama s invaliditetom s različitim teškoćama, brojnim volonterima i u zajednici, aktivno sudjelujući u strukturiranim aktivnostima. Njima i njihovoj obitelji dajemo podršku u rješavanju svakodnevnih izazova, kako bi zajednostvarali mogućnosti za zajednicu jednakih mogućnosti“, navode iz DIP-a.

Brojna netočna i kriva uvjerenja

Također ističu kako se u potrazi za uzrocima i posljedicama nastanka autizma i nemogućnosti da se uspostavi odgovarajući model ponašanja, rješenje traži u osobi, a ne u okolini. Razvijaju se netočna i kriva uvjerenja o osobama iz spektra autizma, što često dovodi i do predrasuda, do opasnih intervencija ili onih intervencija koje dovode do stagnacije, narušavanja zdravlja i nemogućnosti razvoja osobe. Znanstvena istraživanja su pokazala da uzrok autizmu nije u lošem roditeljstvu, cjepivu, dijeti i da nije zarazan. Autizam nije bolest, i ne, osobe s autizmom ne žive “u svom svijetu”, već u u istom svijetu kao i svi drugi, samo ga doživljavaju na drugačiji način. Nisu agresivniji od drugih, i nisu hladni i bez emocija…

“Na kraju, kao i svim drugim ljudima, osobama iz spektra autizma treba društvo, trebaju prijatelji, osobe koje će ih voljeti, ali na nešto drugačiji način. Jesmo li spremni uključiti “drugačije“?” pitaju iz DIP-a.

(Izvor: DIP)