Sveučilište u Rijeci proslavilo svoj dan

Rektor Sveučilišta Pero
Lučin istaknuo je da u Rijeci studira 17.000 studenata od kojih polovica
dolazi izvan Primorsko-goranske županije.

Kako je rekao, to istraživačko sveučilište na 1143. je mjestu u
svijetu te 450. u Europi na temelju znanstvene produktivnosti
zabilježene u bazi Web of Science. Da bi ono moglo potpuno preuzeti
vodeću ulogu u društvenome i gospodarskom razvoju, nužno je podignuti
istraživačku aktivnost na višu razinu, a to je jedan od stupova
nacionalne strategije za izlazak iz krize, gospodarski rast, otvaranje
radnih mjesta i cjelokupni razvoj društva, rekao je Lučin.

Zato je nužno pojačano ulagati u podizanje istraživačke razine
na sveučilištima i zaštita sveučilišta kao javnog dobra, dodao je.

Ističući da građani žive sve lošije i napuštaju zemlju, rektor
Lučin ocijenio da je još veći problem poremećen sustav vrijednosti.

“Nužna je reafirmacija sustava društvenih vrijednosti te moramo
stvoriti državu u kojoj svaki pojedinac može sebe ostvariti kroz rad,
poštenje, znanje i stručnost, a u državi se treba cijeniti poduzetnost i
inovatitivnost te solidarnost i suradnja, a cjeloživotno učenje se
treba podrazumijevati”, istaknuo je.

Upozorio je političare i širu javnost da vremena više nema te
kako je nužno iskoristiti pamet sveučilišta jer će posljedice biti sve
drastičnije i ogledati se u odlasku mladih i školovanih ljudi.

Nužno je izraditi politiku zapošljavanja znanstvenih novaka i znanstvenih karijera istraživača, rekao je.

Među projektima Sveučilišta u Rijeci koji su u tijeku istaknuo
je nabavu istraživačke opreme vrijedne 180 milijuna kuna, gradnju
objekata za smještaj studenata u kampusu na Trsatu i centra za
translacijsku medicinu te je najavio osnutak centra za cjeloživotno
učenje, a kao najvažniji projekt istaknuo je gradnju sveučilišne bolnice
te integraciju KBC-a sa Sveučilištem.

Predsjednik Vlade Zoran MIlanović ocijenio je da je Rijeka
razvila ozbiljno sveučilište. “Ranije je vladala percepcija da se
isplati školovati samo u Zagrebu, a danas je percepcija i činjenica da
Hrvatska ima još nekoliko kvalitetnih sveučilišta te da se standard
uravnotežio”, rekao je premijer.

Istaknuo je kako treba težiti uravnoteženosti i visokom prosjeku, koji je postignut u hrvatskome školstvu.

“Nezadovoljan sam, naravno, kao predsjednik Vlade količinom i
kvalitetom izdvajanja za znanost i školstvo. Htio bih da budu mnogo
veća. Vodimo ratove s europskom birokracijom, a rezultat tih ‘suhih
ratova’, ‘hladnih ratova’ u pozitivnom smislu su programi i planovi koje
moramo poštovati, ali se istovremeno moramo boriti za svoje interese”,
rekao je Milanović.

“Danas, 25 godina nakon što je Hrvatska postala država sa svim
instrumentima državnosti, nakon što su fizička sigurnost i opstanak
neupitini, hrvatski interes je koliko smo u stanju iskoristiti to
članstvo za zemlju, i to prvenstveno financijski”, istaknuo je.

Ocijenio je da riječko Sveučilište u tom ima uspjeha te da je to
rezultat rezultat rada ljudi koji vrlo precizno znaju što hoće i gdje
to mogu ostvariti. “Ugled ovog Sveučilišta je činjenica. Ono radi,
napreduje, giba se, provokativno je kad treba i otvoreno je kao i Rijeka
u cjelini”, istaknuo je premijer.

Nazočne su pozdravili i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel te zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić.

Tijekom svečanosti dodijeljena su zvanja professora emeritusa
umirovljenim profesorima Mati Sršenu s Građeviskog fakulteta, Miljenku
Uraviću s Medicinskog fakulteta te Vinku Kandžiji s Ekonomskog
fakulteta.

Dodijeljena su službeno akademska zvanja, a studentima su uručene nagrade.