Završetak Gateway projekta
Kako je kazao ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa,
povijest je pokazala kako snaga riječke luke ovisi o ulaganjima u luku,
željeznice i ceste, općenito sve djelatnosti koje se vežu na luku i riječki
prometni pravac.
„Danas imamo ulaganje u sve ove segmente, a riječka je luka veliko gradilište.
U završnoj fazi imamo najveći kapitalni objekt Lučke uprave – Rijeka Gateway
projekt Svjetske banke vrijedan 186,6 milijuna eura – da nije bilo Svjetske
banke i ovog projekta, pitanje je da li bi danas bilo riječke luke u trgovačkom
smislu. U svibnju ove godine završavamo izgradnju posljednjeg segmenta Gateway
projekta, odnosno izgradnju Zagreb Deep See kontejnerskog terminala. Početkom
ovog mjeseca samo pokrenuli međunarodni natječaj za izbor koncesionara i imamo
konkretan interes poznatih terminal operatora iz Europe, Bliskog istoka i
Dalekog istoka,“ kazao je Vukorepa.
Uz to, u Lučkoj upravi Rijeka realizira se sedam projekata
koji se sufinanciraju iz EU fondova, tzv. CEF projekti i njihov ukupna
vrijednost je 133 milijuna eura i svi se odnose na izgradnju lučke
infrastrukture, od novih intermodalnih terminala, modernizacije željezničke
infrastrukture u luci do novog informatičkog sustava lučke zajednice. Osim
toga, radi se i na izgradnji intermodalnog centra Miklavije, ubrzo kreće
izgradnja ceste D403 koja će povezati novi Zagreb Deep See kontejnerski
terminal s riječkom zaobilaznicom, a ujedno će biti i novi zapadni ulaz u grad.
Gradi se više nego ikad
„U luci i na prometnom pravcu se gradi više nego ikad. Svi ovi projekti će riječkoj luci dati
potpuno novo lice i osobno vjerujem da će ona u kratko vrijeme postati snažno
intermodalno sjedište na Sjevernom Jadranu i zauzeti poziciju koja joj
objektivno pripada“, kazao je Vukorepa, dodajući kako je u prva dva mjeseca
promet na kontejnerskom terminalu je veći za 15%, drugi mjesec je veći za 27%,
a iz tjedna u tjedan sve je više blok-vlakova za Budimpeštu.
Kako je kazao ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg
Butković, kada je na 130 milijuna eura vrijedne projekte doda i vrijednost
izgradnje spojne ceste D403, dolazi se do 200 milijuna eura aktivnih projekata
u Rijeci, što predstavlja zasigurno najveće ulaganje u lučku i prometnu
infrastrukturu, što je rezultat rada ne samo Ministarstva pomorstva, prometa i
infrastrukture, Hrvatskih cesta, Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture, već i
suradnje s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Rijekom.
„Za sve ove projekte od presudne su važnosti i ulaganja u
željeznicu. Moram reći da nismo odustali od izgradnje nizinske
pruge, aktivnosti na tom projektu su intenzivirane i ove godine očekujemo
raspisivanje natječaja za prvu dionicu od Zagreba prema Rijeci, odnosno
Hrvatski Leskovac – Karlovac“, kazao je ministar Butković, podsjetivši kako je
uz Rijeku vezana i jedna druga važna Vladina odluka, a to je usvajanje odluke o
izmjeni lučkog područja u bazenu Rijeka za realizaciju projekta Porto Baroš.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako neke
aktivnosti do sada nisu išle brzinom kojom bismo to htjeli. „Često smo predugo čekali da se donesu odluke, da dobijemo mišljenje i
stajalište, da se pripreme natječaji, omela nas je sve i gospodarska kriza.
Čini mi se da smo sada na tragu brže realizacije mnogih projekata koji su iz
opravdanih ili manje opravdanih razloga nailazili na prepreke“, poručio je
gradonačelnik.
Delta i Porto Baroš
Paralelno s ovim velikim investicijskim i infrastrukturnim
zahvatima, riječka luka i izgledom u središtu grada dobila novo lice. Uz
putnički terminal i prošireni terminal na Brajdici danas pristaju najveći
kruzeri, a Molo longo je otvoren za sve građane.
„Dokaz je to da gospodarski razvoj luke i razvoj grada i urbanoga turizma nisu
jedan drugome prepreka, već upravo partneri s istim ciljem. A najveći među tim projektima tek nas očekuje,
a to je Delta i prije svega marina u Porto Barošu. S moje strane, želim reći da će razvoj riječke luke ostati
prioritet gradske uprave i da ćemo i nadalje činiti sve da Grad, u realizaciji
svih projekata, učinkovito i brzo podupre njihovu realizaciju. Nama je, kao
vjerujem i svima vama, iznimno stalo da riječka luka bude konkurentna, da
otvara nove poslove, da zapošljava i privlači ljude i teret. To je dio riječke povijesti i mora biti dio
njezine budućnosti“, kazao je gradonačelnik Obersnel.
Dio njezine budućnosti je i projekt Rijeka 2020 – Europska
prijestolnica kulture, koji ima veliku podršku države, a dobiven je na
kandidaturi koja se bazirala, nimalo slučajno, na sloganu „Luka različitosti“.
Uoči akademije, organiziran je sastanak Ministarstva pomorstva, prometa i
infrastrukture, na kojem su se vodili završni razgovori oko ustupanju prostora
nekadašnjih skladišta Export drva za potrebe provedbe projekta EPK.
Nakon završetka Svečane akademije otvorena je izložba „Od
malog porta do prekooceanske luke“ autora
Nikše Mendeša.
Podijeli na društvenim mrežama