Kolumna Abeceda

Koje vrste ideja je do sada
podupirala Europska unija? Slobodno možemo reći da je u pitanju široki popis
tema, kao što su poljoprivreda, mediji, konkurentnost, razvoj, istraživanja,
informatizacija, biotehnologija, okoliš, infrastruktura, ma recimo da je popis
tema neiscrpan i da je svatko mogao sebi naći natječaj u koji bi njegov projekt
„upao“. A tko je to mogao biti? Do sada, bile su to razne udruge građana, mala
i srednja poduzeća, fakulteti, instituti, tijela državne uprave, jedinice
lokalne samouprave, dakle opet svi koji su imali pravnu osobnost.

Što će se promijeniti? Uglavnom
ne puno toga. Novi programi financiranja EU izravno su povezani sa novim
proračunom EU za period od 2014-2020, a dobili su već i svoje motivacijsko ime:
„Nova financijska perspektiva“. Unija želi u ovom novom periodu potencirati tri
osnovna područja, a to su održivi
razvoj,
pametan rast i rast uključivosti
ostvarenjem sljedećih ključnih
ciljeva:

1. smanjenje emisije stakleničkih plinova za minimalno 20% u
odnosu na 1990. godinu, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i
povećanje energetske učinkovitosti za 20%

 

2. ulaganje u istraživanje i razvoj u visini 3% BDPa

 

3. povećanje zaposlenosti stanovišta između 20. I 64. godine
do razine od najmanje 75%

 

4. smanjenje broja siromašnih osoba za najmanje 20 milijuna

 

5. povećanje visokoobrazovane populacije između 30. i 34.
godine na 40%, smanjenje ranog napuštanja školovanja na 10%.

 

Prioritete Strategije Europa 2020. Unija želi ostvariti s
pomoću sedam inicijativa:

 

• Unija Inovacija

• Mladi u pokretu

• Digitalni plan za Europu

• Europa koja učinkovito iskorištava resurse

• Industrijski plan za zeleni rast

• Plan za stjecanje novih vještina i stvaranje novih radnih
mjesta


Europska platforma protiv siromaštva 

Proračun kojim Europska
unija planira ostvariti sve navedene programe iznosi nešto više od 400
milijardi eura. No, kako smo rekli do sada su sredstva tražili pravne osobe,
što se neće promijeniti, no te pravne osobe morati će se udružiti na neki način
sa svojim okruženjem kako bi imali pravo tražiti sredstva strukturnih fondova.  Europska unija to čini iz više razloga:

• veći iznosi financiranja koji će višestruko premašiti dosad
alocirane iznose

• više ulaganja u infrastrukturne projekte

• pojednostavljen način prijave projekata

• natječajna dokumentacija na hrvatskom jeziku

• financirat će se samo projekti koji imaju vrijednost za
zajednicu

• mogućnost povoljnog kreditiranja
korisnika

Dakle,
sve je kristalno jasno, Europa ne želi Hrvatsku ekonomiju kao mnoštvo sitnih
razbacanih ribica, već ovakvom raspodjelom novca direktno potencira male
tvrtke, obrtnike ili srednje tvrtke, manje jedinice
lokalne samouprave da se udruže, spoje, sjednu, razgovaraju, odluče, potraže
nekoga tko je u stanju zamišljeno staviti u projektnu dokumentaciju, te
predajom projekta pričekaju odluku da li je projekt prihvatljiv i u kojem će
dijelu biti sufinanciran ili financiran.

Prilično
nezamijećeno prošla je u našem okruženju vijest o stvaranju nekoliko takvih
vrsta udruženja, sa skraćenim imenom LAGovi. Što su LAGovi?

Možemo
slobodno reći da je osnovna nit vodilja LAGa stvaranje lokalnih partnerstava
koje započinje povezivanjem lokalnih dionika iz sva tri sektora. Zadatak LAGova
je izrada lokalnih razvojnih strategija te usmjeravanje i praćenje njihove
provedbe uključujući korištenje sredstava potpore. Sama kratica LAG prikazuje
nam „Lokalnu Akcijsku Grupu“, dakle kratica vrlo motivacijskog pojašnjenja.

Tko
se može uključiti u rad LAGova? Pa lista je neograničena, evo na primjer,
predstavnici lokalne samouprave i
javnih ustanova, profesionalne organizacije i savezi (poljoprivrednika, malih
poduzetnika i drugih djelatnosti), udruge (za razvoj zajednice, za zaštitu
okoliša i krajolika, usluge u kulturi, socijalne usluge, udruge žena, mladih
itd, razvojne agencije, dionička društva, poslovni inkubatori i druge
organizacije poslovnog sektora, mediji…

Dakle, imate ideju, trebaju vam sredstva, uključite se
u rad LAGa. Jer upravo tamo možda zaključite da se vaša ideja nadovezuje na
ideju susjeda kojeg do sad niste niti poznavali, a obje ideje imaju dobru
osnovu koja se provlači kroz ideju razvoja lokalne sredine. Drugim riječima,
udružujmo se, razgovarajmo, tražimo ideje, smišljajmo planove za budućnost, jer
to nitko drugi neće učiniti umjesto nas.