Njegovu trilogiju „Galaktički koncerti“ čine
Koncert za harfu i gudače „Lira“,
Koncert za obou, gudače i kristalne
zdjele „Plejade“ i Koncert za fagot, gudače i
harfu „Orion“. Sva su tri
koncerta inspirirani zvijezdama i beskrajnim svemirskim prostranstvima u kojima
možda nismo sami.
Tako je za „Liru“ inspiracija stigla sa
sjajne zvijezde Vega koja oko sebe okuplja zviježđe u obliku harfe, Koncert
„Plejade“ zamišljeno je putovanjeod Zemlje do 400 svjetlosnih godina udaljenog
zviježđa Plejada. U ovom djelu koriste se kristalne zdjele, po prvi put u
klasičnoj glazbi, a njihov zvuk označava početak putovanja.Inspiracija za
„Orion“ su, kroz tri istoimena stavka, Betelgez, Orionova maglica te tri
zvijezde Orionova pojasa.
Praizvedba „Galaktičkih
koncerata“ održana je u Glazbenom zavodu u Zagrebu u studenom 2015, s istim
solistima, također je dirigirao autor, a djelo je snimljeno za potrebe programa
Hrvatskog radija.
„ Pišući solističke dionice, Zoran Novačić, ujedno i
dirigent koncerta, pomišljao je na glazbenike provjerenih koncertantnih i
pedagoških postignuća – profesore Muzičke akademije u Zagrebu: harfisticu Dianu
Grubišić-Ćiković, oboista Branka Mihanovića i fagotista Žarka Perišića.
Muzikalnost troje solista osvijetlila je koncert sjajnom zvjezdanom
svjetlošću“, napisala je tom prigodom za „Cantus“ dr. Snježana Miklaušić Ćeran.
Zoran Novačić ( rođen u
Krapini 1964.), dirigent je i skladatelj, koji je diplomirao dirigiranje na
Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Pavla Dešpalja kod kojeg pohađa i jednogodišnju
specijalizaciju. Potom se kao stipendist Fonda Lovro i Lilly Matačić usavršava u
Münchenu i Beču kod Berislava Klobučara. Djelovao je kao korepetitor i pomoćni
dirigent u Operi HNK u Zagrebu te kao asistent i zborovođa Zbora HRT. Kao
dirigent surađivao je s domaćim i inozemnim orkestrima, a redovito nastupa kao
pratitelj vokalnih solista na glasoviru i orguljama. Dobitnik je Diplome Milka
Trnina. Docent je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Skladanjem se počinje baviti
sredinom devedesetih , a opus mu bilježi niz skladbi. Od komornih skladbi
napisao je, između ostalog, Divertimento
za gudački kvartet (1999.), Zrinjski-varijacije
za flautu, obou i glasovir (2004.), Rosni
cvetek za puhački kvintet (2004.) te Svetomartinjski
trio za glasovir, violinu i violončelo (2004.). Komična opera Tajna krapinskega kluča (2000.) je
nakon praizvedbe doživjela niz uspješnih izvedbi u Zagrebačkom kazalištu
“Komedija”. Od vokalno instrumentalnih skladbi ističu se Kajkavska
misa za sole, zbor i orkestar (2001.) i glazbeno-scensko prikazanje Kajkavski
rekvijem za sole, zbor i orkestar (2002.). Potpisuje veći broj ciklusa
sakralnih pjesama te solo pjesama na stihove I. Oreba: Jutro u Vela Luci
(2003.) , na stihove Dobriše Cesarića: Voćka poslije kiše (2004.), Tišina,
(2005.) i Vjetru (2005.) te na stihove A.B. Šimića „Svjetlost zvijezda“
(2011.). Oratorij Stabat mater (2006.) za dva sola i
gudače praizveden je na Pasionskoj baštini 2009. i nagrađen od Skupštine Grada
Zagreba. Prvi stavak Veliki prasak,
Uskrsa stvorenja-„Simfonije svemira“ (2009.)
za veliki orkestar preradio je za
dva glasovira, a Koncert za violinu i orkestar “Voda” (2010.) imati
će praizvedbu u 2017. Za Pasionsku baštinu 2011. napisao je višestruko izvođeni
Via crucis za gudači orkestar i tri solista. 2012. godine nastaju Tri crkvene
skladbe za mješoviti zbor i gudače, a godinu poslije Simfonija sv. Franjo
Asiški i
Cantico di frate sole za veliki
orkestar , zbor i soliste. Godine 2014. dovršava Leptire za obou, klarinet i fagot , a 2016.
piše „Životinje“ – album malih klavirskih skladbi i „Magnificat“ za dva glasa,
zbor i orkestar.
Podijeli na društvenim mrežama