Zbog odluke koja bi proračun HRT-a umanjila za četvrtinu zahtjevaju smjenu dvojice članova vlade – ministara kulture Bože Biškupića, čije je ministarstvo donijelo spornu odluku, ali i ministra financija Ivana Šukera koji gostujući na HTV-u sinoć nije znao reći koliko točno HRT duguje državi.
Ministar je, naime, kazao da je dug od 300 do 700 milijuna kuna, a novinari smatraju da su takve izjave neozbiljne te da bi zbog njih trebao podnijeti ostavku.
Novinar Goran Rotim, uvjeren da Vlada zapravo želi na HRT postaviti svoje gospodare, predložio je da se novo čelništvo dočeka u štrajku, no čelnici sindikata novinara kažu da su “još uvijek otvorene sve mogućnosti”.
Predsjednik ogranka HND-a Nikola Kristić cijeli je slučaj povezao s izmjenama Zakona o HRT-u koji uvodi mogućnost političke kontrole. No, dodao je da se tijekom niti jedne javne rasprave o tom zakonu nije spominjalo smanjenje pristojbe koje, smatra, ne znači ništa drugo nego ugrožavanje HRT-a u korist “drugih igrača”.
“Ako se tome dodaju i informacije o spajanju HRT-a, Hine i lista Vjesnik sve podsjeća na jeftinu prodaju državnih dobara”, kazala je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske na HRT-u Sanja Šegedin Miriovsky.
Njen zamjenik Željko Valčić situaciju je nazvao čistim medijskim reketom, tvrdeći da im vlada na ovaj način šalje poruku – “niste bili dobri i sada ćemo vas disciplinirati”.
Pomoćnica glavnog ravnatelja HRT-a Marija Nemčić istaknula je da je sve što od Vlade traže poštivanje “Amsterdamskog protokola” koji propisuje da vlasti javnim televizijama trebaju osigurati uređivačku i financijsku neovisnost.
“Znamo da premijerka Kosor kao naša bivša zaposlenica ima poseban senzibilitet za HRT, ali mislim da bi za sve nas bilo puno bolje da je prije radila u HEP-u i da je za četvrtinu pala cijena struje”, kazala je Nemčić.
Na HRT-u su uvjereni da će u konačnici najveću cijenu platiti građani jer će “populistička odluka o uštedi” donijeti puno manju korist nego što imaju od HRT-a kao kvalitetnog javnog servisa.
Smanjenje pretplate, podsjećaju, uništiti će, ne samo zaposlenike HRT-a nego i neovisne producente, filmaše, ZAMP te Fond za pluralizam medija koji u najvećoj mjeri žive od novaca javne radiotelevizije.
Podijeli na društvenim mrežama