Riječki znanstvenici u projektu prvih mjerenja teleskopom LST-1 na Kanarima

Prema priopćenju Sveučilišta u Rijeci, mjerenja su obavljena pod vrhom ugaslog vulkana na nadmorskoj
visini od 2200 metara. LST-1 je s promjerom zrcala od 24 metara ujedno i
najveći teleskop tog tipa na svijetu, odmah nakon teleskopa MAGIC koji se
nalaze u njegovoj neposrednoj blizini.

Čerenkovljevi teleskopi (CTA) posredno mjere gama-zračenje vrlo
visokih energija koje dolazi iz svemira, razotkrivajući tajne ekstremnih
objekata poput supermasivnih crnih rupa u središtima galaksija, pulsara i
supernova.

Na njima rade već 10 godina hrvatski znanstvenici.
Predstavnica Hrvatske u međunarodnoj znanstvenoj grupaciji LST Dijana Dominis
Prester naglasila je da su računalne simulacije koje radi naša grupa u sklopu
ovog projekta, vezane uz simuliranje i mjerenje zastupljenosti aerosola u
atmosferi, čime ova istraživanja daju i širi društveni doprinos zaštiti
okoliša, uz produbljivanje temeljnih spoznaja i zakona fizike.

Grupa sa Sveučilišta u Rijeci, pod njenim vodstvom i
članovima Sašom Mićanovićem, Tomislavom Terzićem i Marinom Manganaro, te
odnedavno doktorandima novog doktorskog studija fizike u Rijeci Jelenom
Strišković, Lovrom Pavletićem i Mariom Pecimotikom, u suradnji s Dariom
Hrupecom sa Sveučilišta u Osijeku, radi računalne simulacije performansi
teleskopa LST u kombinaciji s ostalim teleskopima, uključujući susjedni MAGIC,
koristeći riječko superračunalo “Bura”.

Nikola Godinović zajedno s doktorandom Darkom Zarićem radi
na konstrukciji sustava preciznog pozicioniranja kamere teleskopa, a dizajnu
zaštitne kutije tog sustava važan je doprinos dala grupa Saše Zelenike s
Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ističe se u priopćenju.

Unatoč brojnim važnim znanstvenim otkrićima učinjenim pomoću
čerenkovljevih teleskopa, među kojima je MAGIC, do sad nije bilo moguće pronaći
tamnu materiju, zabilježiti bljeskove gama-zračenja (GRB), izmjeriti zračenje
iz vrlo udaljenih galaksija niti ispitati strukturu prostor-vremena u cilju
potpunog razumijevanja gravitacije, zbog ograničenja performansi koje su
određena dimenzijama uređaja i osjetljivosti sustava detektora.

Upravo to se očekuje od LST-a odnosno budućeg CTA niza, navodi
se u priopćenju Sveučilišta u Rijeci.

Hrvatska je jedna od 10 zemalja članica kolaboracije LST
među kojima su i Japan, Njemačka, Španjolska, Italija, Francuska, Indija,
Brazil, Poljska i Švedska.

Postala je članicom kolaboracije LST 2015. godine nakon
ulaska u međunarodni konzorcij CTA 2009. godine. Glavni segmenti u kojima su
hrvatski znanstvenici aktivni u LST projektu su razvoj softvera i hardvera, što
pruža izvrstan poligon za izobrazbu novih kadrova koji stječu vještine i
kompetencije važne za razvoj tehnologije i društva, navode iz Sveučilišta u
Rijeci.