Riječki karneval od 17. siječnja do 13. veljače

Tradicija maškaranja
u Rijeci traje šest stoljeća, a okupljanja i proslave maškara povremeno
su, kako objašnjavaju iz riječke Turističke zajednice, bili odgađani
ili zabranjivani. Tako je primjerice odredbom Gradskog vijeća iz 1449.
zabranjeno i kažnjivo prekrivanje lica maskom, osim za goste maskiranog
plesa u Kaštelu, čime se pokušavalo održati željeni javni red i
spriječiti slobodno kritiziranje vlasti.

Nakon razdoblja u kojemu nije održavan, Riječki karneval
obnovljen je 1982., kada je Korzom ponovno organizirano prošla
karnevalska povorka. Tako je nastavljena višestoljetna tradicija
maškaranja, a Rijeka je postala jedan od najpoznatijih europskih i svjetskih karnevalskih gradova.

Riječki karneval počet će 17. siječnja, kada će u naseljima
Pehlinu, Zametu, Drenovi i Pašcu biti podignut pust, lutka okrivljena za
sve loše u prošloj godini, uz antonjski rog i vatromet. Za sljedeći dan
najavljeni su izbor kraljice karnevala i primopredaja ključeva grada
meštru karnevala, a karneval će završiti 13. veljače suđenjem i
paljenjem pusta.

Tijekom karnevala održat će se nekoliko desetaka kulturnih,
sportskih, humanitarnih i drugih događaja i priredaba te maškaranih
plesova, a središnja zbivanja tradicionalno su Dječja karnevalska
povorka i velika Međunarodna karnevalska povorka.

U Dječjoj povorci 2. veljače očekuje se oko 4000 maškarica u 70
skupina, a u velikoj Međunarodnoj karnevalskoj povorci, kako je
najavljeno, sudjelovat će oko 8000 maškara u 100 karnevalskih skupina.

Karneval je u nekim krajevima Hrvatskog primorja počeo prošlog
vikenda, na blagdan Sveta tri kralja. U drugim mjestima Hrvatskog
primorja, većinom na zapadnom dijelu, karneval počinje 17. siječnja, na
Antonju, tradicionalnim oglašavanjem antonjskog roga.