Muzej moderne i suvremene umjetnosti 14. travnja u 19 sati otvara izložbu radova iz svih svojih zbirki, Riječi za gledanje, koja je namijenjena čitanju i gledanju, a uvjetovana je međusobnim odnosom slike i riječi. Zbirka MMSU-a pritom služi kao riznica ideja koja povezuje tradiciju i suvremenost, analogne i digitalne tehnologije i omogućuje praćenje aktualnih društvenih promjena.

Pedesetak radova iz muzejskog fundusa

Izložba prikazuje 50-ak radova izrađenih u različitim medijima te okuplja lokalne i nacionalne umjetnice i umjetnike.

Bit će izloženi radovi sljedećih umjetnika i umjetnica: Milijana Babić; Lara Badurina; Marčelo Brajnović (vlasništvo Damira Čargonje Čarlija); Nemanja Cvijanović; Sebastijan Dračić; Zlatan Dumanić; Igor Eškinja; Marina Fortunato Ercegović; Vilko Gecan; Tomislav Gotovac; Slavko Grčko; Petar Grimani; Krsto Hegedušić; Mirko Ilić; Željko Jerman; Ignjat Job; Ivo Kalina; Nives Kavurić-Kurtović; Ivan Goran Kovačić, Edo Murtić, Zlatko Prica; Pavel Kowzan; Miroslav Kraljević; Ines Krasić; Vlado Kristl; Zlatko Kutnjak; David Maljković; Andrija Maurović; Petra Mrša; Damir Očko (privatno vlasništvo autora); Bruno Paladin; Marino Paliska; Zoran Pavelić; Tanja Dabo; Branko Ružić; Ana Sladetić Šabić; Bojan Šumonja; Goran Trbuljak i Romolo Venucci.

Kolaži, instalacije i videoradovi

Nudeći uvid u muzejski fundus od početka 20. stoljeća do danas, izložba je oblikovana na sjecištu povijesti umjetnosti i vizualnih studija, semiotike i filozofije jezika. Namjesto kronološkog pregleda, radove kombinira prema njihovom pristupu pisanoj riječi, koji se kreće od alegorije do trivije, od objašnjenja do zagonetke. U užem smislu, izložba tematizira način na koji se odvija kreativna primjena jezika u likovnosti.

Romolo Venucci - Podizanje liktorskog znaka 1930 - 1935

Romolo Venucci – Podizanje liktorskog znaka 1930. – 1935.

Od klasičnih slika koje su nastale prema pisanom predlošku, do jezičnih radova u kojima tekst poprima ulogu slike, izložba zalazi u mnogostruke kombinacije riječi i slike. Pritom njen veliki dio čine radovi čijim su sastavnim dijelom upravo verbalni (pisani ili zvučni) izrazi, izvedeni u različitim medijima, poput kolaža, instalacija ili videoradova.

Političke strasti, opasne misli i vizualna zavođenja

Izložba Riječi za gledanje nadovezuje se na Upute za gledanje: Što bi tijelo htjelo?, izložbe priređene povodom 70. godišnjice Muzeja (2018.). Za razliku od te izložbe, koja se bavila tijelom kao osnovnim medijem za razumijevanje umjetnosti, aktualna se izložba posvećuje percepciji slike i riječi kao primarnih komunikacijskih alata. U širem smislu, izložba se vodi pitanjima kako nas jezik usmjerava i kako nam podmeće, strukturiranima unutar tri teme: političke strasti, opasne misli i vizualna zavođenja.

Kustosice izložbe su Vilma Bartolić, Sabina Salamon, Ksenija Orelj i Ivana Lučić, vanjska suradnica izložbe je Sonja Briski Uzelac, a dizajn izložbe potpisuju Ana Tomić i Marino Krstačić Furić.

Nemanja Cvijanović - Mantra 2005.

Nemanja Cvijanović – Mantra 2005.

Stručna vodstva, restauratorske i likovne radionice

U paralelnom programu izložbe publika će moći sudjelovati u stručnim vodstvima četvrtkom, ali i poslušati audiovodstvo Šetnja izložbom koje donosi razgovor s kustosicama izložbe. Stručna vodstva na rasporedu su 28. travnja, 12. i 26. svibnja te 9. i 23. lipnja u 18 sati.

Jednom mjesečno zainteresirani će moći sudjelovati u programu Restauratorske klinike pod vodstvom muzejske konzervatorice-restauratorice, dok će na tjednoj bazi biti organizirane likovne radionice za djecu unutar programa MMSU Lab u Dječjoj kući, a čije će polazište biti radovi s izložbe.

“Prisluškivanje” Tonija Meštrovića

Iste večeri u istom terminu, u 19 sati, u dvorani Jaslice MMSU-a paralelno se otvara samostalna izložba Tonija Meštrovića, Prisluškivanje. Izložba se na središnju problemsku nit izložbe Riječi za gledanje nadovezuje temom nadziranja koju autor istražuje kroz mogućnosti prijevoda slike u zvuk, usmjeravajući pažnju posjetitelja na slušanje umjesto na gledanje. Meštrovićeva sklonost neprikazivanju i preskakanju registra vidljivog možemo shvatiti kao kritiku proizvodnje slika u općoj vizualizaciji svijeta.

(Foto: Tomislav Gotovac – “Mumija”, 1984.; MMSU Rijeka press)