Red! River! Rock! – vladari riječke rock scene 60-ih godina

Red! River! Rock! nije prva Đekićeva knjiga koja se bavi
riječkim rockom. 2009. godine izdana je njegova knjiga 91. decibel – vodič
rock’n’roll Rijekom. Ove dvije knjige zajedno s Riječkim rock himnama Zorana
Žmirića, na neki način zaokružuju svojevrsnu trilogiju riječke glazbe. Sve
navedene knjige bave se glazbenom scenom na specifičan način, imaju specifičan pristup
materiji i zbog toga je svaka za sebe jedinstvena pojava u daleko širim
okvirima od Hrvatskih.

Govoreći više o svojoj knjizi, Đekić je objasnio zašto je za
promociju odabrao baš prostor bivšeg kluba Husar istaknuvši kako relativno mali
broj Riječana zna za postojanje kluba koji je za generaciju mladih iz 50-ih
godina bio kultno mjesto. Klub koji je djelovao od 1957. do 1964. godine,
otvoren je u vremenu kada izraz disco-klub još nije bio ni u široj uporabi. O
važnosti postojanja ovog kluba u Rijeci govori i činjenica da osim što se
radilo o prvom disco-klubu u Hrvatskoj i Jugoslaviji, Husar je jedan od prvih
disco-klubova općenito u Europi (za usporedbu, Njemačka je svoj prvi disco-klub
imala u Achenu, a otvoren je 1959. godine). Klub je pokrenulo riječko Društvo
prijatelja zabavne glazbe,  u njemu su se
skupljali mladi skloni rock glazbi, a redovno je bio organiziran program nazvan
„ples sa ploča“. Kako je već spomenuto, tada pojam disco-klub još nije
postojao, ali s vremenskih odmakom možemo reći da je „ples sa ploča“ označavao
upravo to. U vrijeme kada još ne postoji ni termin DJ, klub Husar je imao svog
DJ-a, Vita Franovicha, kojem su se kasnije pridružili i neki drugi gramofonski
čarobnjaci. U Husaru se plesalo uz rock ritmove Elvisa Presleya, Chucka
Berryja, Paula Anke i mnogih drugih.

Husar je do 1962. godine bio isključivo klub za „ples s
ploča“, a te godine prelazi u ruke Amaterskog kazališta Viktor Car Emin. U
sljedeće dvije godine dolazi do programskih promjena u klubu, pa se tako
postojeći disco-program počeo kombinirati sa živom glazbom riječkih rock
sastava poput Uragana, Riječana, Sinova mora i drugih.

Kako je Đekić sam objasnio, knjiga je podijeljena u 3 djela,
prvi dio govori o vremenu s kraja 50-ih, i početka 60-ih kada je cijela priča
započela i kada su mnogi glazbenici iz cijele Jugoslavije dolazili na svirku u
Rijeku, a nekima od njih se toliko svidjela atmosfera grada na Rječini da su se
ovdje i nastanili. Drugi dio je posvećen rock bendovima tog vremena, Đekić u
kronološkom nizu donosi portrete čak 40 rock družina, piše o Uraganima,
Kondorima, Kon-Tikiju, Meteorima, Brucošima, Pepermintu i još mnogim drugima.

Treći dio knjige govori o završetku jedne riječke glazbene
ere, razlazu postojeće garniture bendova i jačanju diskografske scene.

Objavom ove knjige Rijeka se prometnula u prvi hrvatski i
ex-jugoslavenski grad koji je monografski dokumentirao vlastitu rock scenu toga
desetljeća. Više nego primjereno, tragom činjenice da su u Rijeci postavljeni
brojni kameni temeljci hrvatskog, odnosno jugoslavenskog rocka.

O knjizi će na predstavljanju govoriti umirovljeni novinar
Mišo Cvijanović, koji se živo sjeća riječkih plesnjaka iz tog vremena, te
riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. U sklopu programa nastupit će „Superbend“
sastavljen od članova grupa Bohemi, Uragani, Riječani, Sinovi mora, Grejs,
Suveniri i 777, odnosno glavom i bradom Saša Sablić, Toni Habčić, Ivan
Načinović, Ivica Valjačić i Vlado Štimac koji će uživo izvesti nekoliko skladbi
iz vremena kada su žarili i palili riječkom rock scenom. Program promocije
vodit će Zdravko Lešić, voditelj gradskih zabavnih priredbi ranih 60-ih
(Mikrofon je Vaš, Vedri ponedjeljak…).

Zanimljiva knjiga, povijest i ambijent svakako su dobra
pozivnica za promociju ove knjige. Onima malo starijima da se prisjete svoje
mladosti, a onima malo mlađima da nauče i saznaju kako su ludovali njihovi
roditelji.