Promocija knjige bit će održana u četvrtak, 5. prosinca u 19 sati u bivšem klubu Husar, a kao uvertira u promociju, pola sata prije, u 18.30 sati pred ulazom u zgradu gdje se nalazio (Dežmanova 3), bit će otkrivena spomen ploča bivšem klub Husar – jednom od prvih disco-klubova u Europi. Đekić je na knjizi radio 4 godine, a želja mu je bila da se sačuva faktografija tog vremena.

Red! River! Rock! nije prva Đekićeva knjiga koja se bavi riječkim rockom. 2009. godine izdana je njegova knjiga 91. decibel – vodič rock’n’roll Rijekom. Ove dvije knjige zajedno s Riječkim rock himnama Zorana Žmirića, na neki način zaokružuju svojevrsnu trilogiju riječke glazbe. Sve navedene knjige bave se glazbenom scenom na specifičan način, imaju specifičan pristup
materiji i zbog toga je svaka za sebe jedinstvena pojava u daleko širim okvirima od Hrvatskih.

Red River RockGovoreći više o svojoj knjizi, Đekić je objasnio zašto je za promociju odabrao baš prostor bivšeg kluba Husar istaknuvši kako relativno mali broj Riječana zna za postojanje kluba koji je za generaciju mladih iz 50-ih godina bio kultno mjesto. Klub koji je djelovao od 1957. do 1964. godine, otvoren je u vremenu kada izraz disco-klub još nije bio ni u široj uporabi. O važnosti postojanja ovog kluba u Rijeci govori i činjenica da osim što se radilo o prvom disco-klubu u Hrvatskoj i Jugoslaviji, Husar je jedan od prvih disco-klubova općenito u Europi (za usporedbu, Njemačka je svoj prvi disco-klub imala u Achenu, a otvoren je 1959. godine). Klub je pokrenulo riječko Društvo prijatelja zabavne glazbe, u njemu su se skupljali mladi skloni rock glazbi, a redovno je bio organiziran program nazvan „ples sa ploča“. Kako je već spomenuto, tada pojam disco-klub još nije postojao, ali s vremenskih odmakom možemo reći da je „ples sa ploča“ označavao
upravo to. U vrijeme kada još ne postoji ni termin DJ, klub Husar je imao svog DJ-a, Vita Franovicha, kojem su se kasnije pridružili i neki drugi gramofonski čarobnjaci. U Husaru se plesalo uz rock ritmove Elvisa Presleya, Chucka Berryja, Paula Anke i mnogih drugih.

Husar je do 1962. godine bio isključivo klub za „ples s ploča“, a te godine prelazi u ruke Amaterskog kazališta Viktor Car Emin. U sljedeće dvije godine dolazi do programskih promjena u klubu, pa se tako postojeći disco-program počeo kombinirati sa živom glazbom riječkih rock sastava poput Uragana, Riječana, Sinova mora i drugih.

Kako je Đekić sam objasnio, knjiga je podijeljena u 3 djela, prvi dio govori o vremenu s kraja 50-ih, i početka 60-ih kada je cijela priča započela i kada su mnogi glazbenici iz cijele Jugoslavije dolazili na svirku u
Rijeku, a nekima od njih se toliko svidjela atmosfera grada na Rječini da su se ovdje i nastanili. Drugi dio je posvećen rock bendovima tog vremena, Đekić u kronološkom nizu donosi portrete čak 40 rock družina, piše o Uraganima, Kondorima, Kon-Tikiju, Meteorima, Brucošima, Pepermintu i još mnogim drugima.

Treći dio knjige govori o završetku jedne riječke glazbene ere, razlazu postojeće garniture bendova i jačanju diskografske scene.

Objavom ove knjige Rijeka se prometnula u prvi hrvatski i ex-jugoslavenski grad koji je monografski dokumentirao vlastitu rock scenu toga desetljeća. Više nego primjereno, tragom činjenice da su u Rijeci postavljeni brojni kameni temeljci hrvatskog, odnosno jugoslavenskog rocka.

O knjizi će na predstavljanju govoriti umirovljeni novinar Mišo Cvijanović, koji se živo sjeća riječkih plesnjaka iz tog vremena, te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. U sklopu programa nastupit će „Superbend“ sastavljen od članova grupa Bohemi, Uragani, Riječani, Sinovi mora, Grejs, Suveniri i 777, odnosno glavom i bradom Saša Sablić, Toni Habčić, Ivan Načinović, Ivica Valjačić i Vlado Štimac koji će uživo izvesti nekoliko skladbi iz vremena kada su žarili i palili riječkom rock scenom. Program promocije vodit će Zdravko Lešić, voditelj gradskih zabavnih priredbi ranih 60-ih (Mikrofon je Vaš, Vedri ponedjeljak…).

Zanimljiva knjiga, povijest i ambijent svakako su dobra pozivnica za promociju ove knjige. Onima malo starijima da se prisjete svoje mladosti, a onima malo mlađima da nauče i saznaju kako su ludovali njihovi roditelji.