Novi važan iskorak u radu KBC-a Rijeka realiziran je u utorak, 4. svibnja, kada je po prvi put pacijentu, 60-godišnjem muškarcu, uspješno ugrađen DBS (“deep brain stimulation”/ duboka mozgovna stimulacija) uređaj sličan pacemakeru.
Kako se navodi iz riječkog KBC-a, kod ove operativne metode elektrode se postavljaju u precizna ciljna mjesta u mozgu i spajaju s pulsnim generatorom u prsištu, koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju.
Tim koji je izveo zahvat predvodio je prof. dr. Darko Chudy, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju zagrebačke Kliničke bolnice Dubrava u suradnji s doc. dr. Vladimirom Vuletić, predstojnicom Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka i prof. dr. Darkom Ledićem i njegovim timom s Klinike za neurokirurgiju KBC-a Rijeka.
“Današnji zahvat samo je jedan od oblika suradnje između Zavoda za neurokirurgiju KB-a Dubrava s Klinikom za neurologiju KBC-a Rijeka. S docenticom Vladimirom Vuletić, predstojnicom klinike surađujem od početka ugradnje DBS-a s kojom smo započeli u KB-u Dubrava, a sada smo po prvi put zahvat izveli i u Rijeci. U COVID pandemiji ugroženi su i pacijenti kojima treba hitna zamjena neurostimulatora i stoga mogu samo zahvaliti svima u KBC-u Rijeka koji su sudjelovali u organizaciji ovog zahvata i iskreno se nadam da je to samo začetak suradnje KB-a Dubrava i Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka. Naime, velika nam je želja da pomognemo u uspostavi robotskog sustava RONNA u KBC-u Rijeka, što će dodatno podići standard liječenja bolesnika“, poručio je profesor Darko Chudy nakon uspješno izvedenog zahvata koji je trajao oko sat vremena.
Kad lijekovi više ne pomažu
Dubinska mozgovna stimulacija postala je vodeća operativna metoda u bolestima pokreta i koristi se najčešće kod bolesnika s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti (PB), distonijom i esencijalnim tremorom (ET) kod kojih medikamentozna terapija više ne daje zadovoljavajuće rezultate ili je dovela do značajnih nuspojava te je izražena onesposobljenost.
DBS se od svih zemalja u regiji prvo počeo raditi u Hrvatskoj 2000. godine zahvaljujući profesoru Chudyju, a ugradnja je prije pandemije COVID-a bila pretežno na Zavodu za neurokirurgiju KB-a Dubrava gdje su se na ovaj način liječili bolesnici iz cijele regije.
„Kao ravnatelj KBC-a Rijeka iznimno sam ponosan na ovaj stručni uspjeh. Iza njega stoji vrhunsko znanje naših kolega neurologa i veliko iskustvo unutar područja poremećaja pokreta. Malo je poznato kako je sada tim neurologa KBC-a Rijeka na čelu s doc. Vuletić jedan od vodećih u Hrvatskoj i široj regiji unutar područja poremećaja pokreta s posebnim naglaskom na dijagnostici, selekciji, pripremi i praćenju bolesnika za ovakve zahvate, a na koje su do sada bolesnici upućivani u druge ustanove. Upravo stoga posebno veseli uvođenje ove nove metode koja osim za neurologiju znači veliki iskorak i za našu Kliniku za neurokirurgiju. Suradnja s kolegama iz KB-a Dubrava na čelu s prof. Chudyjem i do sada je bila izvrsna. Provođenje ovakvih i sličnih zahvata te planovi daljnjeg razvoja u području neurologije i neurokirurgije jamče napredak struke i osiguravaju našim bolesnicima dostupnost najsuvremenijih medicinskih metoda“ – izjavio je povodom prvog izvođenja DBS zahvata u KBC-u Rijeka ravnatelj prof. dr. Alen Ružić.
Od prvog opisa Parkinsonove bolesti prije 204 godine, uz otkriće levodope, uvođenje DBS-a drugi je najvažniji događaj koji je otvorio nove horizonte liječenja i znatno poboljšao kvalitetu života oboljelih, daje im novu šansu, vraća mlade na posao i u školu. Uspjehu ovog načina liječenja svakako pridonosi i nova timska suradnja neurologa i neurokirurga u izvođenju cijele procedure i dijeljenju odgovornosti.
„S obzirom na to da je KB Dubrava nacionalna bolnica za COVID 19, a naš zajednički pacijent s Parkinsonovom bolesti iz susjedne zemlje treba pod hitno ugradnju neurostimulatora, organizirali smo brzo, zahvaljujući prof. Chudyju, ravnatelju KBC-a Rijeka prof. Ružiću te prof. Lediću i njegovom timu s Klinike za neurokirurgiju KBC-a Rijeka, zamjenu neurostimulatora“, navodi doc. Vuletić. „Do sada smo u KBC-u Rijeka indicirali tu metodu za različite neurološke probleme kod mnogobrojnih pacijenata te iza implantacije pratili, namještali parametre stimulacije, titrirali terapiju i rehabilitirali mnogobrojne pacijente na Klinici za neurologiju. S ovim pokazujemo da imamo potencijala za rast i nadgradnju. Zna se da ugradnja DBS-a u pravo vrijeme smanjuje dugotrajno onesposobljenost, mortalitet i prijame u bolnice i druge institucije za skrb i njegu“, poručila je docentica Vladimira Vuletić.
(Foto: KBC Rijeka)
Podijeli na društvenim mrežama