Piše: Borislav Božić, prof.
Svaka od ovih
skupina ili asocijacija okuplja autore, provodi određene programe te javno
izlaže radove svojih članova, ali svaka za sebe samostalno. U duhu ili po
principu solidarnosti, autori ili interesne skupine (nije pravilo, ali je
najčešće) daju podršku svojoj asocijaciji prigodom izložbi ili u nekoj drugoj
programskoj aktivnosti. Viđamo, ali rjeđe, članove jedne interesne skupine na
izložbi druge.
U Rijeci se fotografija
prakticira u nekoliko organizacijskih
okvira s različitim motivacijskim impulsima što posljedično određuju i njeno
mjesto u javnoj percepciji. Spirala fotografske prakse razvija se od
neobaveznih hobističkih udruga pa preko obrazovnih institucija i sve do
profesionalnih artističkih cehova. Dakle, svi fotografski autori s područja grada Rijeke koji su se u javnosti pojavili u
zadnje dvije godine s fotografskim radom objedinjeni su na ovoj izložbi. Svaki autor predstavljen je
s jednim radom, radom koji je već bio izlagan i koji je prošao neku selekcije. Kao autor ovog projekta radio sam
minimalnu intervenciju kod nekoliko autora na način da sam od dva-tri priložena
rada odabrao jedan jer sam primijenio princip da svaki autor bude zastupljen.
To je jedini način da imamo cjeloviti
uvid u fotografsko stvaralaštvo u gradu Rijeci. Ova izložba ne tretira određeni
snimateljski problem ili temu, ili društveni fenomen, već joj je zadaća da
jednakomjerno prezentira sve fotografske autore Rijeke kroz njihovu izlagačku
fotografiju.
Prvi dojam, kad se promotri izloženi materijal,
jest osjećaj lakoće pravljenja fotografskih slika. Tu lakoću materijaliziranja
odabrane vizualne senzacije omogućuje sveprisutna, nezaobilazna, digitalna
tehnologija. Ova tehnološka evolucija jest prednost i olakšavajuća okolnost
današnjem autoru. To je tehnologija koja sa svojim suštinskim
vrijednostima prati i odgovara dinamici
i užurbanosti ovog doba. Ona je neodvojivi i svakako komparativni element
stvaralačkom nervu fotografskog autora. Kad se govori o tehnici i tehnologiji u
smislu alata i materijalnog okruženja, gdje se realizira ideja neovisno jesmo
u svijetu fotografije, glazbe ili nekog
drugog stvaralačkog područja, ona mora biti nevidljiva i do te mjere
prisutna da na najbolji način omogući
autoru realizaciju njegove zamisli. Uz sve njene blagodati neophodna je makar i minimalna nadgradnja,
dodatak u obliku ljudskog umijeća. Katkad mogućnosti tehnike i tehnologije svojom jednostavnošću ili širinom
zavedu autora pa u konačnom radu samo
ona dominira ili je jedino prisutna. Ovo je opasno područje zamjena teza i zato
autori moraju biti posebno osjetljivi
pri njenom korištenju. Dakako da
tehnologija, iako je skoro savršena, nije dovoljna i ne smije biti primarna,
već mora ostati u ulozi koju inače kroz povijest umjetničke prakse ima,
neovisno o kojem stvaralačkom području se radi.
Ova izložba svojom raznolikošću nudi nekoliko metodoloških pristupa – od onih koji fotografiju tretiraju kao rad
„in situ“, što u ovom slučaju znači da je autor prepoznao, odabrao i snimio
određenu vizualnu senzaciju i time završio svoj stvaralački proces. Printanje
završnog rada uglavnom se shvaća kao
tehnički dio posla lokalnog fotografskog studija. Ako poslije snimanja ovaj
autor i intervenira u kakvom programu za obradu fotografije, onda je to toliko
minimalno i beznačajno da ne utječe na svježinu i neposrednost učinjenog
snimka. Baš zbog toga ovaj način rada nazivam „in situ“ jer je doista nastao u
jednom trenutku, na licu mjesta bez dodatnih manipulacija. Svojstven je
slikarima i nije nepoznanica u njihovoj praksi.
Drugačija metodologija ili drugi pristup koji je
dosta prisutan u fotografskoj praksi je taj da se na fotografskom djelu radi u
nekoliko faza. Dakle, autor je prvo prepoznao i snimio određeni vizualni
ambijent ili vizualnu činjenicu i to mu je tek polazište – „sirovi materijal“.
U nastavku rada, tj. drugoj fazi, autor koristi programe za obradu fotografija
i u konačnici je rad manje ili više odmaknut od prvotne snimljene scene, ali je
još uvijek u okviru fotografske slike.
Imamo i treću pojavu da pojedini autori više
snimaka različitim metodama spajaju u jednu fotografsku sliku. Ovi autori rade
svojevrsni digitalni kolaž, a ova tehnika ili metoda rada i te kako je poznata
i prisutna u povijesti fotografske prakse. Nekada se to radilo mehanički, a
danas se to radi digitalno. Logično je da autori prate duh vremena.
Sinergija tehnoloških
mogućnosti fotografske opreme i finog,
suptilnog autorskog senzibiliteta rezultira fotografskim radom kojemu mi na
ovoj izložbi svjedočimo. Ova raznolikost pristupa vrlo jasno govori o kompleksnosti i širini
stvaralačke platforme u području fotografije. Fotografska slika u svom pojavnom
obliku, te kontekstom pojavljivanja proizvodi niz suštinskih pitanja. To su
pitanja koja ova izložba može samo naznačiti, ali nikako odgovoriti. Dakle, uz
ovu izložbu svakako bi trebala slijediti neka vrst problemske diskusije o
stanju i tendencijama riječke fotografije. Ovako organizirana izložba dopušta
upotrebu sintagme ili pojma riječka
fotografija. Na njoj su, pored autora koji se isključivo bave fotografijom,
prisutni i autori iz drugih likovnih područja (kipari, slikari, grafičari i
multimedijalni umjetnici), odnosno oni kojima je i fotografija jedna od njihovih odrednica.
U protekle dvije godine (2010.
i 2011.) u Rijeci je na temu fotografije organizirano preko 80 izložbi,
radionica, predavanja i promocija literature i časopisa. Navedene manifestacije
organizirali su Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzej grada
Rijeke, Grad Rijeka – Odjel gradske uprave za kulturu, Akademija primijenjenih
umjetnosti u Rijeci, HDLU Rijeka, Galerija Palach, KUD Baklje, KPD Bazovica,
Fotoklub Color, Fotoklub Rijeka. Izložbe i prateći fotografski programi
realizirani su u prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci,
Muzeju grada Rijeke, Državnom arhivu
Rijeka, izložbenim prostorima Filodrammatice i Narodne čitaonice, Malom salonu,
fotoklubovima Color i Rijeka, KPD
Bazovica, Klubu Sušačana, Zajednici Talijana Circolo, galerijama Kortil,
Palach, Juraj Klović i Principij.
Ove fotografske izložbe i prateće manifestacije
integralni su dio kulturnog prostor grada Rijeke. Ovo snažno zasijecanje i
duhovnog i stvarnog prostora govori da je fotografija danas dominantno prisutna
kao medij, kao komunikacijsko sredstvo i napose kao umjetnički rad. S jedne
strane govori i o društvenoj potrebi, a
s druge o sveukupnom značaju fotografije kao temelja multimedijalnog svijeta.
To je stvaralaštvo koje bitno ulazi u javni i kulturološki ambijent i koje taj
isti ambijent kulturno i umjetnički definira i određuje. Ovo je, dakako, velika
mogućnosti da riječki autori mjere i dimenzioniraju svoj rad u kontekstu drugih
autora. Ovako bogat milje fotografskim događanjima autoru služi kao
poticaj i platforma na kojoj može graditi znatno kvalitetnije svoj stvaralački
habitus.
S
ovom se izložbom objedinjuju svi fotografski autori Rijeke (neovisno o svom
umjetničkom i profesionalnom statusu) i
ravnopravno su zastupljeni. Tako nam
ona pruža jasan uvid u vrijednosne razine pojedinog rada u okviru
ove ciljane skupine i omogućuje ne samo vrijednosnu procjenu, već daje
istovremeni uvid u stanje riječke fotografije.
Svi ovi programi dijelom su
sufinancirani iz budžeta Grada, Županije ili Ministarstva kulture.
U realizaciji ovoga projekta pomogli su mi: Kristina
Kinkela, Bojana Butković, Petra Aničić,
Jasna Rodin, Jolanda Todorović, Sabina Salamon, Marija Lazanja
Dušević, Marijana Mavić, Rajko Đedović, Fedor Vučemilović, Petra Aničić, Milica Vlaisavljević-Maćešić, Carmela Žmirić i Velid Đekić.
AUTORI:
Marijan Blažina
Barbara Argentin Štiglić
Siniša Gulić
Branko Lenić
Željko Krančević
Dražen Šokčević
Zdravko Kopas
Ranko Dokmanović
Egon Hreljanović
Voljen Grbac
Danica Mračević Jurišić
Petar Fabijan
Petar Trinajstić
Ira Petris
Kristina Valkai
Petra Aničić
Robert Paić
Mirko Žorž
Darko Mohar
Damir Debeuc
Rene Bertoša
Mladen Kvočka
Ervin Debeuc
Karmen Škaron
Karmen Ventin
Zoran Ventin
Jerko Gudac
Dejan Ban
Michele Bujas
Matilda Rudec
Istog Žorž
Petar Lupić
Leda Listeš
Vivian Šulina
Gea Golović
Alen Kregar
Verdan Grubelić
Željko Piković
Robert Pichler
Ana Osmanović
Livija Mjeda
Miljenko Minozzi Klepac
Tamara Debeuc
Ana Brajković
Ana Hrčan
Ana Petković
Bruna Tomšić
Dominik Grdić
Dragana Kružić
Issabela Bubola
Ivan Vranjić
Ivana Butković i Mia Vučemilović
Ivana Ribar
Jelena Tuliak
Kristina Kinkela
Majda Đanić
Marijana Butigan
Marijana Stanić
Meri Files
Sanja Jovanović
Snježana Rumora
Jelena Herceg
Aleksandar Tomulić
Gordana Pošćić
Sanja Komadina
Morena Kvaternik
Nina Cimerman
IvoVidotto
Ingrid Prokop
Gordana Ivičić
Filip Gržinčić
Dean Silić
Jadranka Herak
Andrej Turina
Tanja Ljubojević
Lucio Vidotto
Ivica Rajčić
Željko Jurčić
Dario Jurjević
Hrvoje Skorup
Saša Žic
Zdenko Vukelić
Tatjana Travica
Ivica Nikolac
Zoran Mirošević
Linda Mirošević
Nedeljka Čamić Prpić
Petra Zaverski
Ingrid Jerković
Marijana Mavić
Sanja Buterin:
Nika Petković
Darko Ivošević
Branko Kukurin
Tatjana Mrvoš
Josip Marković
Dragutin Barac
Rino Gropuzzo
Carmela Žmirić
Zoran Žmirić
Josip Karneluti
Velid Đekić
Borislav Božić
Podijeli na društvenim mrežama