Prihvaćen riječki gradski proračun

Pojašnjavajući Proračun za 2016.g. gradonačelnik Vojko
Obersnel je naglasio kako je proračun rađen sukladno Smjernicama ekonomske i
fiskalne politike Vlade RH koje predviđaju rast BDP za 1%, rast osobne potrošnje
za 0,3 % i rast investicija u fiksni kapital 1,8%. Proračun za 2016.g. iznosi
890,830,000,00 i veći je u odnosu na 2015.

„Na žalost, to nije rezultat nekog značajnijeg povećanja prihoda, nego
činjenice da su sukladno uputama Ministarstva financija učinjene metodološke
promjene u strukturi proračuna kojima su prvi put u proračunu
uključeni vlastiti i namjenski prihodi i rashodi svih 80 korisnika
proračuna Grada Rijeke, zbog čega će biti teško uspoređivati neke stavke
prošlogodišnjeg proračuna sa proračunom za 2016.g.“, kazao je gradonačelnik te
dodao kako ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika iznose oko 96 milijuna
kuna. „Kada bi odbili te prihode, proračun bi iznosio 799,2 mil. kuna i bio bi
veći za 51,7 mil. kuna u odnosu na proračun za 2015.g. Projekcije za 2016. I
2017. rađene su na temelju dostupnih podataka i približno su iste kao i sam
proračun“.

Prihodi od poreza planirani su u iznosu 364.399,00 kuna, što ujedno i
čini najznačajniji dio prihoda. Ipak, prihod od prireza nije dovoljan da podmiri
gubitke nastale izmjenama Zakona o porezu na dohodak donesenim prošle
godine, kojima je Grad Rijeka ostao bez 30-tak milijuna kuna.
Gradonačelnik je naglasio kako bi, taj bi manjak iznosio 40 milijuna kuna,
da prošle godine nije donesena odluka o povećanju prireza sa 12% na 15%.
„Upravo zato predlažući proračun, nisam predložio vraćanje prireza na 12 %
budući da za to nema uporišta, je se manjak proračuna nije uspio uskladiti s
očekivanim prihodima. Jedino se prihodi od poreza i prireza mogu trošiti
na bilo koju namjenu, dok se ostali mogu trošiti isključivo namjenski. Ako
bismo prihode od prireza smanjivali, morali bismo smanjiti rashode koji se
financiraju iz te stavke, a to su plaće, javne potrebe u kulturi, sportu,
tehničkoj kulturi, transferi prema Dječjim vrtićima i prema
korisnicima socijalnih programa, a to ne želim. Ne želim
niti povećavati cijene vrtića, a plaće gradske uprave i korisnika
proračuna smanjivane u nekoliko navrata, za ukupno gotovo 10% i to je u
ovim okolnostima dovoljno. Novac koji nam s te osnove nedostaje nemoguće je
nadoknaditi, uz sve racionalizacije koje smo provodili. Korekciju prireza
odgodit ćemo za 2017. ukoliko to prihodi tijekom 2016. dopuste“, zaključio je
gradonačelnik.
 
Vijećnik Danko Švorinić je kazao kako Lista Ri neće podržati prijedlog
proračuna jer odudara od njihovog viđenja načina vođenja grada. „Ovakav
proračun nije u funkciji razvoja, već u funkciji potrošnje i oslanja se na
pasivno čekanje prihoda. Nema strategije ulaganja koji bi u budućnosti generirali
nove prihode. Riječ je o promašenoj politici koja proračun smatra kasicom
prasicom“ kazao je Švorinić.
U ime kluba članova Vijeća HDZ-HSP-AS govorila je vijećnica Vesna Buterin
kazavši kako ni oni neće podržati proračun. „Rijeka jedan od gradova s najvećom
stopom prireza. Građani su protekle četiri godine dovedeni na rub egzistencije
stoga bi im smanjenje prireza puno značilo. Prihodi od nefinancijske imovine iz
godine se ne planiraju realno, ne realiziraju se i kreću se na razini
40% od planiranog. Odjel za poduzetništvo ima najmanji proračun, a mi smatramo
kako je nužno poticati malo i srednje poduzetništvo, što Grad ne radi. Određeni
Odjeli gradske uprave, poput Kulture prenose dugovanja za proteklu godinu, a
nedovoljno se pažnje pridaje populacijskoj politici, i zato smo i
predložili povećanje za novorođenu djecu i pomoć za nabavu opreme dojenčadi“,
kazala je Buterin.
U raspravu o proračunu uključili su se i Nikola Ivaniš, Teo Božanić, Marijan
Perica, Petra Karanikić i Tea Čaljkušić Mance, koja je ponovila svoj prijašnji
prijedlog kako bi brod Galeb trebalo potopiti, a Predrag Miletić, kako bi
ga trebalo predati Ministarstvu kulture.
Sandro Vizler je kazao kako HNS neće podržati proračun zbog odluke o
nesmanjivanju prireza sa 15% na 12%. Ana Komparić Devčić (SDP), je vijećniku
Vizleru odgovorila kako bi bilo korektno da je HNS podnio amandman na
proračun kojim bi pokazao gdje bi našli 10 milijuna kuna koje bi trebalo
nadoknaditi smanjivanjem prireza i kome bi istovremeno smanjivali sredstva u proračunu.

Odgovarajući
na kritike Proračuna gradonačelnik je kazao kako jednokratna naknada za
novorođenčad samo manji dio populacijske politike. „Jednokratna pomoć nije
populacijska politika već je to čitav niz mjera, od gradnje vrtića, kontrole
cijene vrtića, besplatnog produženog boravka, stvaranje boljih uvjeta za
školovanje, stambenog zbrinjavanja do osiguranja posla. Ako je situacija tako
crna, kako oporba tvrdi jer se stanovništvo Rijeke osipa i odlazi u manje
propulzivne općine, kako protumačiti podatak Državnog zavoda za statistiku koji
pokazuje kako upravo iz propulzivnih općina u Rijeku na posao dolazi preko 50%
radno sposobnog stanovništva. Najveći razlog odlaska je skučenost na 44 km²
i nemogućnosti izgradnje obiteljskih kuća“, kazao je gradonačelnik.

Gradonačelnik je kazao kako se ne slaže s tvrdnjom da se prirez mora smanjiti
da bi građani zadovoljili osnovne životne potrebe. Prirez kod onih s najmanjim
prihodima kreće se od 72 lipa do 16 kuna, a kod onih koji imaju 10.000 kuna
neto, oko 60 kuna i sumnja da bi time riješili svoje probleme. Pri tom samo
transferi kroz socijalni program Grada Rijeke iznose preko 30 milijuna kuna.

“Odluku o povećanju prireza sa 12 na 15% donijelo je Gradsko vijeće i
u njoj nema stavke koja govori da će se taj iznos smanjiti. Uostalom ta je
Odluka donesena na osnovu pritiska koalicijskih partnera, iz na žalost
vladajuće koalicije. Očekivao sam da ću dobiti prijedlog amandmana iz
kojeg  će jasno biti vidljivo od kojih projekata, odnosno od čega se
odustaje, kako bi se znalo od kuda bi se namaknulo desetak milijuna koje bi
nedostajalo kada bi se prirez smanjio na 12%. Na žalost, taj prijedlog dolazi
od stranke koja ima predstavnika u izvršnoj vlasti i sudjelovala je u izradi
proračuna, ali to je politika. Ako se ovaj rast prihoda nastavi moglo bi se
razgovarati o vraćanju prireza na stopu koju smo imali prije”, rekao je
Obersnel.
Što se amandmana tiče, gradonačelnik je prihvatio one Hrvatskih Laburista –
Stranke rada i kluba članova Vijeća HDZ-HSP-AS koji se tiču povećanja naknade
za novorođenu djecu, pa je u prijedlog proračuna ušla odluka o
povećanju naknada sa 1000 na 1.500 kuna plus 1000 kuna za one koji
ispunjavaju kriterije prema socijalnom programu. Povećat će se i stavka koja se
odnosi na pomoć za nabavku opreme novorođenčadi za ukupno 100.000 kuna, a ne
300000 kuna kako je predloženo.  Amandman koji se odnosi na izdvajanje
novaca za izradu predstudije izvodivosti za uspinjaču Kozala nije prihvatio jer
smatra kako je predloženih 100.000 kuna za tu svrhu trenutno nepotrebno
izdvojiti, ali ideju će razmotriti kako bi se utvrdilo je li to tehnički i
prostorno moguće. Proračun je usvojen sa  21 glasom za i 12 protiv.

Vezane
vijesti: Materijali 22. sjednice
Gradskog vijeća