Predstavljeni planovi za izgradnju drugog željezničkog kolosijeka kroz Rijeku

HŽ Infrastruktura je izradu projekt izrade dokumentacije
povjerila Institutu IGH, u čije ime je prezentaciju za građane održao Stjepan
Kralj. Nakon provedene analize, najisplativijim i s ekološke strane
najprihvatljivijim rješenjem pokazala se rekonstrukcija postojeće pruge i
dogradnja drugog kolosijeka od kolodvora Škrljevo do kolodvora Matulji. Projekt
uključuje rekonstrukciju 6 kolodvora (Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka,
Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane), rekonstrukciju 4 postojeća (Krnjevo,
Rukavac, Jušići i Permani) i izgradnju 12 novih stajališta (Sveti Kuzam, Draga,
Vežica, Sušak, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida, Zamet, Marčeljeva Draga,
Martinkovac i Pavlovac), ugradnju novog prometno-upravljačkog i
signalno-sigurnosnog podustava od kolodvora Škrljevo do kolodvora Šapjane te
izgradnju središnjeg centra za upravljanje prometom.

Radi se o vrlo složenoj trasi s velikim prostornim i
tehničkim ograničenjima, a projekt obuhvaća izgradnju čak 13 nadvožnjaka, 18
podvožnjaka, 6 pothodnika, 8 nathodnika, 27 propusta, 5 željezničko-cestovnih
prijelaza te 15 pješačkih prijelaza. Najtežim dionicama ocijenjeni su
proširivanje tunela Kalvarija, dogradnja drugog kolosijeka kroz Dragu te
željezničkog mosta Rječina-Školjić. Organizacija radova bit će vrlo složena,
zbog složene geotehničke problematike, prolaska kroz središte grada, značajnog
broja vijadukata i mostova te zbog činjenice da se pruga neće smjeti zatvarati
zbog teretnog prometa. Zbog dogradnje drugog kolosijeka i denivelacija očekuje
se uklanjanje određenog broja postojećih stambenih objekata u užemu području
pruge.

Upravo je dogradnja pruge te najava uklanjanja stambenih
objekata u Gradsku vijećnicu privukla velik broj građana Sušaka, koje je zanimalo
kada će biti poznato koji su objekti predviđeni za rušenje te na koji će se
način od buke i vibracija sačuvati stanari objekata koji se nalaze uz
postojeću, a u budućnosti dvokolosječnu prugu. Također, građane je zanimalo
koliko će im izvođenje radova utjecati na kvalitetu života, kolika će biti
udaljenost između stanica, koliko često bi trebali voziti vlakovi te hoće li
česti prolasci vlakova utjecati na sigurnost pješaka.

Stanice svakih 500-700 metara

Na prezentaciji je istaknuto kako će se vrlo brzo, već kroz
nekoliko mjeseci točno znati lokacije na koji su objekti predviđeni za
uklanjanje, budući da je to uvjet za izdavanje lokacijske dozvole. Izrađivači
dokumentacije istaknuli su kako su predvidjeli bukobrane i zaštitu od vibracija
kod prolaska vlakova, čije bi stanice bile svakih 500 do 700 metara, a
prometovali bi svakih 15 do 20 minuta. Kod izvođenja radova koristit će se tzv.
mikro-miniranje, a brza gradska željeznica ne bi trebala utjecati na sigurnost
pješaka, budući da će se pješački promet odvijati pothodnicima ili nathodnicima.

Sljedeće godine bit će izrađena i studija utjecaja na
okoliš, u čiju izradu su uključeni i konzervatori, a nakon što bude izrađena,
prezentirat će se javnosti na raspravi sličnoj današnjoj.

Građani sva pitanja mogu svoja pitanja uputiti HŽ
Infrastrukturi putem e-maila infrastruktura.upitizinfra.hr ili poštom na HŽ
Infrastruktura d.o.o., Mihanovićeva 12, Zagreb.

Europska sredstva

Projekt izrade projektne dokumentacije, koji Institut IGH
radi u partnerstvu s tvrtkom Granova, vrijedan je 33,7 milijuna kuna, od čega
85% troškova osigurava Europska unija iz Instrumenta za povezivanje Europe
(Connecting Europe Facility – CEF), a ostatak Republika Hrvatska, odnosno HŽ
Infrastruktura 10%, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka po 1,75%, a Grad
Bakar i Općina Matulji po 0,75% ugovorene vrijednosti. Projektna dokumentacija
bit će podloga da se i dio potrebnih sredstava za modernizaciju željeznice
osigura iz europskih fondova, budući da je usklađen s europskim i hrvatskim
strategijama te planskom dokumentacijom. Naime, modernizacija dionice
željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani dio je projekta uspostave
dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz na
hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, koji preko Luke Rijeka, Zagreba i
Budimpešte povezuje Pirinejski poluotok s mađarsko-ukrajinskom granicom, a time
i s jedinstvenom transeuropskom prometnom mrežom (Trans-European Transport
Network – TEN-T).

Osim što će omogućiti uključivanje željeznice u javni
gradski prijevoz, planirani zahvat na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani
zadovoljava potrebe razvoja Luke Rijeka i tijeka teretnog prijevoza na Mediteranskome
koridoru. Nadalje, projekt osigurava veću dostupnost, sigurnost, zaštitu
okoliša, smanjenje onečišćenja u gradu i veću protočnost cestovnog prometa u
gradu. Ekonomska analiza dokazala je znatnu ekonomsku korist za društvo, a
analiza rizika dokazala je da ekonomsku isplativost projekta ne treba dovoditi
u pitanje.

Poslovi na izgradnji i modernizaciji planiraju se započeti
nakon 2021. godine, a trajali bi oko 3,5 godine. Kompletan objekt mogao bi biti
stavljen u operativnu funkciju oko 2025. godine.