Predavanje dr. sc. Gabi Abramac “Triglosija u hasidskim zajednicama u New Yorku”

Hasidski pokret nastao je među aškenaskim Židovima
Istočne Europe u 18. stoljeću, proširivši se kasnije na Srednju Europu i
Baltik. Utemeljen je pod vodstvom
rabina Izraela Baal Šem Tova (još zvanim Bešt). Baal Šem Tov bio je učenjak i
mistik podjednako posvećen otvorenom, vanjskom i skrivenom, unutarnjem vidu
Tore. Židovska elita u to doba bila je usredotočena na izučavanje Talmuda, dok
su siromašne i manje obrazovane židovske mase trebale novi pristup. Baal Šem
Tov zajedno sa svojim sljedbenicima stvorio je način židovskog života koji je
naglašavao mogućnost svih Židova da se približe Bogu putem svega što čine,
govore i misle.  Hasidski Židovi nadaju se
da će ispunjavajući svoje vjerske obveze prizvati geulah – iskupljenje koje će označiti kraj židovskog egzila i
obnovu hrama u Jeruzalemu.

Na navedenim područjima je u spomenutom razdoblju
židovska dijaspora koristila triglosičan jezični repertoar, tj. hebrejski kao
sveti jezik, jidiš kao razgovorni jezik zajednice i jezik zemlje domaćina. U
hasidizmu jidiš zadobiva status svetoga jezika, od kojega je samo svetiji lašon hakodeš, hebrejsko-aramejski
konglomerat kojim su pisani sveti tekstovi. Opisana triglosija bila je
kontinuitet židovske jezične prakse koja je bio utemeljena još od izgona u
Babilon 586. godine pr.n.e. Od tada pa do kraja razdoblja Drugog Hrama prije
2000 godina, triglosičan lingvistički repertoar bio je već uobičajen. Jezik
židovske dijaspore uvijek se razlikovao od jezika njihovih nežidovskih susjeda.

Drugi svjetski rat označio
je povijesni kraj hasidizma kao židovskog iskustva na istočnoeuropskom tlu.
Preživjeli hasidi naselili su se nakon rata u Sjedinjenim Američkim Državama,
Izraelu, Kanadi, Engleskoj i Belgiji.

Ovo predavanje temelji se na istraživanju provedenome u
hasidskim zajednicama u New Yorku između kolovoza 2012. i prosinca 2014.
godine.  Rezultati istraživanja pokazuju kontinuitet
triglosičnog jezičnog repertoara židovske dijaspore u ortodoksnoj židovskoj
zajednici u Brooklynu na početku 21. stoljeća. Odnos jezika i identiteta
razmotrit ćemo u okviru jezične i političke ideologije hasidskih zajednica. U
predavanju će biti prikazano kako hasidi koriste jidiš, engleski i lašon
hakodeš ovisno o pripadnosti pojedinoj sekti, kvartu u kojemu žive, te ovisno o
spolu. Predavanje će biti obogaćeno video zapisima nastalima tijekom terenskog
istraživanja.