Taj
novac, doznačen Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja,
korisniku Guvernerove palače, bit će dovoljan za prvu fazu obnove –
uređenje krovne konstrukcije, terase i zidova.
Druga faza obuhvatit će unutarnje uređenje muzejskoga ugostiteljskog
objekta, koji će nadopuniti sadržaje Guvernerove palače. U tom,
istočnom krilu palače, po izvornom projektu Aaljosza Hauszmana iz 1893.
godine, planiran je zimski vrt i oranžerij.
Prostor je godinama bio zapušten, a u njemu je svojedobno djelovao poznati riječki rock klub “Python”.
Planirano je da radovi traju do ožujka ove godine.
Guvernerova palača izgrađena je na brežuljku iznad središta Rijeke s
pročeljem od bijelog kamena okrenutim prema moru. U doba guvernera tu
je bio stan za njega i obitelj te reprezentativni saloni i dvorane.
Posebno se ističe plesna dvorana, danas poznata kao mramorna, površine
300 četvornih metara, s visinom dvaju katova. U sredini građevine je
veliki atrij do kojeg se dolazi preko dvokrakoga mramornog stubišta.
Nakon ugarske vlasti na riječkom području, Guvernerova palača
postaje rezidencija Gabriellea D’Annuzija, a njezin balkon pozornica za
njegove nastupe 1919. godine, tijekom jednogodišnjeg zauzimanja Rijeke
sa skupinom ardita. Poslije je bila sjedište talijanskih guvernera, a
nakon Drugoga svjetskog rata tu je kraće vrijeme bila časnička
menza, zatim dom kulture, te od sredine 50-ih godina zgrada Pomorskoga i
povijesnog muzeja.
Krajem 2016. svečano je proslavljena 120. godišnjica izgradnje tog zdanja.
(Hina) xdsil yvkn
Podijeli na društvenim mrežama