Upotreba interneta u Hrvatskoj zaostaje za onom u EU, zaostaje upotreba širokopojasnog pristupa, primjerice samo 17 posto građana naručuje usluge preko interneta, dok ih to u EU čini 43 posto, naveo je Stančić te istaknuo da će Hrvatska ulaskom u EU dobiti priliku za korištenje fondova i u tom području. Krešo Antolović iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ocijenio je da ističe pripremu izrade okvirnih nacionalnih programa za razvoj širokopojasne infrastrukture u onim područjima gdje ne postoji komercijalni interes za takva ulaganja. Budući da je ugovor potpisan, očekuje da bi ti programi trebali biti gotovi do kraja godine.
Nakon svečanosti otvaranja održana je i panel rasprava na temu „Internet – jučer, danas, sutra“, a raspravljalo se o slobodnom internetu, ingerencijama države nad ICT infrastrukturom, utjecaju interneta na obrazovanje. U raspravi je uz ostalo istaknuto da je internet tehnološka osnova bez koje društvo više ne može funkcionirati i da svatko s malim ulaganjima u tom području može ostvariti svoju ideju kao inovaciju.
U radu panela sudjelovali su Slavko Vidović (direktor tvrtke Infodom), Božidar Poldrugač (član uprave T-HT-a), Morley Winograd (pisac kojeg nazivaju guruom milenijske generacije) i Ivan Vidaković (direktor Microsoft Hrvatska).
Veliki korak odigrao se 1996. kada se odustalo od ideje o oporezivanju interneta, a država je uređivanje interneta i njegovo funkcioniranje prepustila međunarodnim organizacijama, podsjetio je Winograd na početke interneta u SAD-u, te zaključio da zahvaljujući tome, SAD je stvorio platformu koja je rezultirala razvojem danas velikih i poznatih kompanija, poput Googlea i Facebooka. Winograd budućnost interneta vidi u njegovoj mobilnosti i integriranosti u ljudske živote, što će rezultirati ogromnim ekonomskim mogućnostima.
Slavko Vidović dodao je kako će budućnost interneta definitivno biti u njegovoj virtualizaciji, odnosno da je ključno pitanje kako raspolažemo našim vremenom jer nam internet ili pojede vrijeme ili nam omogućuje da ga pametno uložimo. „Američka vizija temelji se na ideji stvaranja platforme za razvoj i prepuštanje tvrtkama da rade svoj posao. Europska vizija pak temelji se na standardizaciji, što je također veoma bitan aspekt razvoja“, zaključio je Vidović.
Božidar Poldrugač govorio je kako razvoj pristupnih tehnologija u bitnome određuje stupanj implementacije tehnologije te napomenuo da je trend u svijetu napuštanje vertikalne arhitekture i okretanje virtualizaciji te distribuciji resursa. „Internet je ključan, a upravo zbog toga treba razvijati protokole. On ubrzava evoluciju i dovodi do revolucionarnih učinaka“, rekao je Poldrugač te spomenuo HT-ov projekt Terastream kao koncept konvergencije optičkog pristupa i naprednih mrežnih tehnologija.
Ivan Vidaković svoju je viziju interneta ponudio tvrdnjom da je internet agent promjene koji svijet mijenja kroz tri faze – ushićenje, zloupotrebu i stabilizaciju. „Danas je internet u fazi zloupotrebe u kojoj su glavna pitanja vezana za sigurnost i privatnost. U budućnosti ćemo internet gledati kao što gledamo i struju ili vodu. On će biti dio infrastrukture bez koje se više neće živjeti“, istaknuo je Vidaković te dodao kako se glavni trendovi danas događaju upravo zahvaljujući internetu.
Naglasio je kako je izuzetno bitno biti svjestan svih promjena koje nam nova tehnologija nosi sudjelovati u njima, jer će inače djelovati veoma zastrašujuće. Nakon početne faze upotrebe i oduševljenja, internet je sada u fazi u kojoj se najviše raspravlja o sigurnosti i zloporabama, dok nas očekuje faza u kojoj će internetska infrastruktura biti uobičajena, a oni koji je nemaju ostat će na periferiji, izolirani, naglašeno je uz ostalo u raspravi u kojoj su iznesena i očekivanja i mogućnosti interneta u budućnosti, kao i načini kojima bi se stavio u službu dobrobiti ljudi. Određene promjene nam se ne moraju sviđati, ali ih moramo naučiti prihvaćati, rekao je Vidaković te istaknuo kako je potrebno drastično promijeniti visokoškolsko obrazovanje, fokusirati se na ono što je dobro za Hrvatsku te promijeniti sustav vrijednosti.
„Ako to uspijemo, onda nije bitno što će se dogoditi u budućnosti jer ćemo se znati nositi s tim promjenama i znat ćemo odabrati prioritete“, zaključio je Vidaković.
Izvor: MIPRO
Podijeli na društvenim mrežama