Omišaljski facoli u Rijeci za Dan kravate

Već
desetak godina 18. listopada obilježava se kao hrvatski i Svjetski dan kravate,
koji je kao spomen dan prihvatio i Hrvatski sabor 2008. godine, s obzirom da je
kravata jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv.
Redovito se na taj dan postrojba Kravat-pukovnije postrojava ispred Sabora na Trgu
Sv. Marka i podnosi prijavak Predsjedniku Sabora.

Ove
godine, na inicijativu neprofitne ustanove Academije Cravatice i Nikole
Albaneža, povjesničara umjetnosti i voditelja projekta Muzej kravate – Academia
Cravatica, proslava će se održati u Rijeci, točnije na riječkom Korzu, u
blizini prodajnog prostora salona Croate, u subotu, 18. listopada u vremenu od
9 do 12 sati.

U
Salonu Croata ostvarena je muzeološka naracija u kojoj posjetitelji, pored
ostalih, mogu vidjeti i faksimil akvarela iz sredine 19. stoljeća koji
prikazuje Muža i ženu iz Omišlja. U sklopu obilježavanja Dana kravate
Grad Omišalj će se predstaviti građanima Rijeke svojom tradicionalnom feštom
Stomorinom, a u sklopu programa uprizorit će se „vezivanje“ i „dizanje“
bandire, uz prigodnu gastro ponudu te nastup sopila i članova folklorne sekcije
KUD-a „Ive Jurjević“ iz Omišlja.

Stomorina
je pučki naziv za svetkovinu koja se slavi 15. kolovoza, a u Omišlju
podrazumijeva i narodne običaje vezane  uz Župnu crkvu posvećenoj Majci
Božjoj (XII. st.) kao i sam blagdan. Stomorina (negdje Stomorica) potječe od
latinskog sancta Maria (Sta. Maria). Od davnine se u Omišlju blagdan slavio
tako da bi „mladići i divojke“ još za mraka, u ranim jutarnjim satima potajice
počeli ukrašavati omišaljsku placu – djevojke su nosile ranije prikupljene
svilene marame (facole), a mladići voće te su naizmjence na konopce vezivali
marame i voće. Konopci se potom učvršćuju na četiri strane place, a u sjecište
se veže „bandira“, stijeg ukrašen svilenim trakama i maramama, sa šiljcima na
vrhu na koji se stavljaju sjajne kugle. Prema narodnoj predaji čitav taj ures
predstavlja Majku Božju (bandira) i anđele (facoli). Danas je to turistička
atrakcija koja okupi nekoliko stotina ljudi nakon čega slijedi velika fešta.

Zašto
rubac na dan kravate? Odgovor je jednostavan – od pamtivijeka je u
muškarčevoj naravi bilo to – vezivanje pa i vezivanje uz ženu. To se u
hrvatskom narodu upravo događalo darivanjem rupca. Tako je rubac postavio
temelje kravati koja je od njega nastala. Facol koji se pojavljuje na
omišaljskoj nošnji (dakako, ne samo na omišaljskoj) tumačimo kao jednu od
preteča kravate, te je to potaknulo odgovorne iz Academije Cravatice da u
suradnji s Općinom Omišalj, Turističkom zajednicom općine Omišalj, Gradom Rijekom i Turističkom zajednicom grada
Rijeke, upravo na riječkom Korzu promoviraju priču o kravati.

Priču
o kravati, njenoj povijesti i značenju, učinili smo zanimljivom preko naracije
o ljudima koji su je nosili, čije živote otkrivamo iza predmeta što ih
izlažemo. Izložene su i replike akvarela Nikole Arsenijevića, samoukog slikara
koji je sredinom 19. stoljeća obilazio krajeve i bilježio ljude u narodnim
nošnjama. Područje Kvarnera nije bilo izuzetak, te se na izloženim
ilustracijama vide svojevrsne preteče kravata, u ovome kraju poznate kao
facoli.
– izjavio je Nikola Albaneže

Program:

• 9-10
  sati                
  postavljanje Stomorine
• 10-11.30
  sati          
  prigodni program uz tanac i sopile / kroštule i fritule
• uvečer         
           skidanje
  Stomorine